Koji su normalni otkucaji srca?

Brzina otkucaja srca je pod utjecajem aktivnosti živaca i razine hormona koji se kreću krvotokom. Ovo znači da postoji mnogo razloga zašto dolazi do usporenog ili ubrzanog rada srca, prenosi N1.

Otkucaji srca ponekad mogu biti brži, a ponekad sporiji jer je broj otkucaja srca u jednoj minuti ili srčana frekvencija pod utjecajem hormona adrenalina i noradrenalina. Na brzinu otkucaja mogu utjecati i hormoni štitnjače – kada ih je previše srce ubrzano kuca, kada ih premalo, ono kuca sporo.

No, normalni otkucaji srca kod zdrave odrasle osobe su između 60 i 100 u minuti. Kod zdravih ljudi bez srčanih problema se može dogoditi i niža frekvencija, posebice kod onih osoba koje su prirodno više fizički aktivne. Normalna brzina otkucaja srca može se promijeniti i zbog vanjskih utjecaja poput straha, boli i drugih osjećaja. No, srce može kucati neprimjereno brzo ili sporo, a onda to ukazuje na potencijalno velik problem. Razlika kod brzine kucanja srca vidljiva je kod različitih spolova i godina.

Normalni otkucaji srca u mirovanju

Žene:

⦁ 18-25 godina = 74-78
⦁ 26-35 godina = 73-76
⦁ 36-45 godina = 74-78
⦁ 46-55 godina = 74-77
⦁ 56-65 godina = 74-76
⦁ 65+ godina = 73-76

Muškarci:

⦁ 18-25 godina = 70-73
⦁ 26-35 godina = 71-76
⦁ 36-45 godina = 72-75
⦁ 46-55 godina = 72-76
⦁ 56-65 godina = 72-76
⦁ 65+ godina = 70-73

Normalni otkucaji srca za vrijeme i nakon vježbanja povećavaju ranije navedene vrijednosti za oko 30 otkucaja u minuti.

Žene:

⦁ 18-25 godina = 100-170
⦁ 26-35 godina = 94-160
⦁ 36-45 godina = 90-153
⦁ 46-55 godina = 85-145
⦁ 56-65 godina = 83-140
⦁ 65+ godina = 78-132

Muškarci:

⦁ 18-25 godina = 95-162
⦁ 26-35 godina = 93-157
⦁ 36-45 godina = 88-149
⦁ 46-55 godina = 74-142
⦁ 56-65 godina = 80-163
⦁ 65+ godina = 75-128

Vrijednosti i brzina otkucaja srca različita je od osobe do osobe te ovisi o njihovom tjelesnom stanju. Problemi sa srcem događaju se uglavnom ako u osoba u mirovanju kontinuirano ima otkucaje srca veće od 100 ili ispod 60.

Niži otkucaji srca kod sportaša su normalni pa mogu biti od 40 do 60 u minuti. Kod pretilih osoba nije neobično da imaju visoke otkucaje srca. Otkucaji srca u trudnoći mogu biti malo viši pa za vrijeme umjerene aktivnosti mogu doći do 130 otkucaja u minuti.

Ako su otkucaji srca niži od 50 u minuti, to stanje se naziva bradikardija, a ako su viši od 100 u mirovanju, to se naziva tahikardija. Problematično je i ako se otkucaji srca nakon podizanja, primjerice nakon treninga, dugo ne spuštaju.

Je li normalno da osjećam srce kako kuca?

Dojam kao da osjećate kucanje srca je čest i raširen među ljudima. Većina ljudi može osjećati kucanje srca dok leži na lijevoj strani i to je sasvim normalno. To nije pokazatelj bolesti srca već samo jače kontrakcije.

Ako osjećate da vam srce nepravilno kuca i to periodično u dužem razdoblju, postoji mogućnost da se radi o aritmiji ili nepravilnom kucanju srca. Postoje tahiaritmije i bradiaritmije, one s ubrzanim i one s usporenim otkucajima.

Aritmija je opasna po život, a uz osjećaj nepravilnog kucanja srca pojavljuju se crnilo pred očima, nestabilnost u stajaćem položaju, sinkopa ili kratkotrajan gubitak svijesti.
Dugotrajno i ponavljajuće nepravilno kucanje srca znak je da trebate posjetiti liječnika.

Kako izmjeriti otkucaje srca?

Kod kuće također možete izmjeriti puls bez tlakomjera. To činite uz pomoć kažiprsta i srednjeg prsta, ali ne i palca. Palac ima prejak stisak i teže ćete uz njega dobiti rezultate.

Evo koraka kako izmjeriti puls na vratu i na zglobu:

⦁ stavite kažiprst i srednji prst na bočni dio vrata srednjim pritiskom, najbolje je naciljati žilu vrata
⦁ brojite otkucaje jednu minutu, to jest, 60 sekundi pa usporedite s gore navedenim vrijednostima
⦁ za mjerenje otkucaja na zglobu također koristite kažiprst i srednji prst koji srednji pritiskom naslonite na unutarnji dio zgloba
⦁ brojite minutu i zabilježite broj otkucaja
⦁ lakše ćete ga izmjeriti ako vam je ruka usmjerena prema dolje