Šibenska se bolnica priključila obilježavanju europske inicijative 'Euromelanoma day' koja se niz godina pred ljeto obilježava raznim manifestacija. Nedavno su tako posjetitelji NP Krka mogli besplatno pregledati kožu i naučiti pritom više o važnosti redovitih dermatoloških pregleda s ciljem ranog otkrivanja karcinoma.

- Zadnjih nekoliko godina Šibensko-kninska županija bilježi porast broja melanoma. Imamo ih 17 ili 18 na sto tisuća ljudi dok ih je prije desetak godina bilo 12 ili 13 godišnje. Iako su melanomi najopasniji karcinomi kože, važno je upozoriti i na druge tumore koji također nastaju kao posljedica dugogodišnjeg izlaganja suncu. Svakodnevno mi ljudi s promjenama na koži od sunca kažu da se nikada ne sunčaju, ali zaboravljaju pritom da već u rano proljeće počinje naša izloženost suncu. U Dalmaciji je oko šest sunčanih mjeseci godišnje – ističe ravnateljica šibenske bolnice.

Ipak, sunce ne treba 'demonizirati' jer ono ima svoje blagodati i, s druge strane, puno je kožnih bolesti koje se liječe upravo sunčanjem.

- Ključno je ne izgorjeti na suncu. To je vidljiva, jasna granica koja pokazuje kada se moramo skloniti. U trenutku kada koža pocrveni, a poželjno i prije toga, moramo se maknuti sa sunca jer velik broj opekotina dovodi do pojačanog rizika za stvaranje tumora kože. Najveća šteta nastaje od opekotina s mjehurima i guljenjem. Broj takvih sunčanja povećava rizik od kasnijeg melanoma za nekoliko tisuća puta u kasnijoj životnoj dobi – upozorava dermatologinja Sanja Jakelić.

Istraživanja su pokazala da kod različite vrste izlaganja suncu nastaju različiti tumori – za melanom se tako smatra da za njega veći rizik stvara periodično, naglo i jako izlaganje suncu, i to prvenstveno kod svijetle, nježne kože.

- Na primjer, Skandinavci koji dvaput godišnje godinama posjećuju Karibe, sigurno će imati veći rizik od melanoma nego osobe crne rase koje živi u ekvatorijalnom području, ili ljudi s Mediterana tamnije puti. Uz boju kože i izlaganje suncu, na rizik utječu i broj madeža te genetska predispozicija. Spomenimo i da je tamna boja koža njezina prirodna zaštita. Naime, melanin koji se proizvodi u stanicama kože stvara zaštitni tamni sloj koji sprječava prodiranje UV zraka dublje u kožu. To je jedan od benefita izlaganja suncu koji ne treba 'zloupotrebljavati'. Što smo stariji tog melanina je manje i treba biti oprezan jer je prirodna zaštita tada manja. Crna rasa, primjerice, koja je izloženija jačem suncu nego bijela, zbog više melanina u koži zaštićenija je od štetnog djelovanja i ima manje melanoma – ističe Jakelić.

Uz to, koža koja je previše izložena suncu ranije stari, naboranija je i ima više pigmentacijskih mrlja. Za zdravu i lijepu kožu, dakle, ključno je izbjegavati sunce u najtoplijem dijelu dana, boraviti u sjeni, nositi zaštitnu odjeću, šešir i sunčane naočale i redovito je preventivno pregledavati, uz korištenje krema sa zaštitnim faktorom.

Praćenje madeža

Najjednostavnije je 'pravilo abecede' koji i liječnici primjenjuju u svakodnevnom radu: A -asimetrija, B-(border) rubovi madeža, C-(color) boja, D-(diameter) promjer, E- (evolution) rast, razvoj. To su stvari na koje treba obratiti pažnju prilikom samopregleda madeža te o svakoj promjeni obavijestiti liječnika.

- Najčešće se suptilne razlike na madežima neće primijetiti, ali postoje dermatoskopski kriteriji koje liječnici primjenjuju za uočavanje prvih promjena u madežu zbog kojih se on onda kirurški uklanja i patohistološki obrađuje – kaže dermatologinja na čelu šibenske bolnice.

Jakelić još ističe da samo jedna trećina melanoma nastaje iz madeža, a više od 70 posto nastaje ih na koži bez madeža. Naravno, ljudi s puno madeža na koži su u većem riziku, međutim melanomi se razvijaju i na koži na kojoj nema ničeg vidljivog.

Onkolog Filip Grubišić Ćabo ističe da se većina melanoma otkrije i kirurški ukloni u ranom stadiju.

- Osnova su rani pregledi. Ako se radi o ranom melanomu koji se kirurški ukloni, on u najvećem broju slučajeva neće metastazirati, ali kod onih koji su se proširili, uz moderne lijekove situacija nije nužno izgubljena. Metastaze se mogu otkriti simultano s melanomom, ali mogu i nastati još dugo nakon što se tumor odstrani. Osim iz madeža, melanom će nastati kao tamna ili ružičasta kvržica na koži tako da svakako treba s liječnikom provjeriti bilo koju 'novost' na koži, pogotovo ako ima tendenciju rasta.

Tumora kože na našem je području sve više, složni su liječnici, i pritom nije riječ samo o melanomima, već i o bazocelularnim tumorima koji nisu jako opasni ali ih je puno, i planocelularnih koji mogu imati metastaze čak i sa smrtnim posljedicama.

Kreme sa zaštitnim faktorom

- Postoje dječje hipoalergene kreme s mineralnim filterima. One uglavnom ostavljaju masni bijeli trag i za odrasle su pomalo dekomodirajuće, ali za djecu su ti fizički filteri idealni. S druge strane, kemijski su filteri različiti i kvaliteta kreme ovisit će o zakonodavnim okvirima kozmetičke industrije Japana, Amerike, Australije i Europe. Svaki od njih ima svoje preferencije i filtere koje dopušta ili zabranjuje. Smatra se da je europska regulativa vrlo sigurna jer kozmetičkoj industriji ne dopušta 'igre', a filteri su provjereni i dugo na tržištu. Ljudi znaju ponekad imati reakcije na kreme, ali one su u principu obećavaju ono što se reklamiraju – navodi Jakelić.

Od brendova bi preporučila europske kozmetičke industrije s dugogodišnjom tradicijom poput Nivee, Eucerina, Vichyja, Avene ili Laroche proizvoda.

- Rekla bih da je za kožu sigurno sve što je proizvedeno u Europi. Ima i hrvatskih proizvoda koji se uključuju na tržište i dobri su. Uz to, važno je upozoriti na prirodnu kozmetiku za kojom se često poseže. Tu treba obratiti pažnju na proizvođača jer što je prirodni preparat više tehnološki obrađen bit će efikasniji i manje kvarljiv. Ponekad viša cijena ide u prilog kvaliteti – pojašnjava dermatologinja.

Ističe još i da je svakako poželjno izbjegavati kombinaciju sunca i ulja jer ulje na koži privlači više sunčevih zraka pa koža brže tamni, ali će brže i pocrvenjeti.

- To može podnijeti jako tamna koža, ali svijetlim osobama nanijet će samo štetu. Želja za tamnjenjem je trend, ali zbog toga imamo strašan porast broja karcinoma kože zadnjih sedamdesetak godina. Dok su ljudi bili pokriveniji i koža je bila očuvanija. Primjerice, starije žene iz našeg zaleđa koje nose duge košulje i 'šudare' oko glave, imaju suncem oštećenu kožu samo na podlakticama, a na ostatku tijela koža je nježna, bijela i elastična – zaključuje ravnateljica šibenske bolnice, dermatologinja Sanja Jakelić.