Indeks tjelesne mase, odnosno omjer visine i težine, godinama je korišten kao zdravstvena mjerna jedinica kojom se utvrđuju adekvatna težina i pretilost kod pojedinaca.

No upravo je kod osoba označenih kao “pretile” desetljećima na zlu glasu jer smatraju da u obzir ne uzima dovoljno faktora te je nesavršen pokazatelj. Zbog svega toga uskoro bi se mogao koristiti indeks zaobljenosti tijela, piše tportal.

Indeks tjelesne mase ne prepoznaje mišiće

Čak je i Američko liječničko udruženje upozorilo da je ovaj indeks nesavršen pokazatelj jer ne uzima u obzir rasnu, etničku, dobnu, spolnu i rodnu raznolikost. Također, ne može razlikovati pojedince s puno mišićne mase od onih koji imaju višak masnoće na pogrešnim mjestima.

“Na temelju ITM-a, Arnold Schwarzenegger bi, dok je bio bodybuilder, bio kategoriziran kao pretio i trebao bi izgubiti na težini”, rekao je dr. Wajahat Mehal, direktor Programa za metaboličko zdravlje i gubitak težine na Sveučilištu Yale.

“Ali čim biste mu izmjerili struk, vidjeli biste da to nije slučaj.”

Indeks tjelesne zaobljenosti nova je alternativa

Stoga je predložena nova mjera: indeks tjelesne zaobljenosti (ITZ). On je upravo ono što zvuči — mjeri koliko ste zaobljeni ili nalik krugu, koristeći formulu koja uzima u obzir visinu i struk, ali ne i težinu.

Ova formula možda pruža bolju procjenu pretilosti na području trbuha i abdominalne masnoće, usko povezane s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, hipertenzije i srčanih bolesti, za razliku od masnoće pohranjene na stražnjici i bedrima.

Članak objavljen u JAMA Network Openu u lipnju bio je najnoviji prilog u nizu studija koje izvještavaju da je indeks tjelesne zaobljenosti precizniji prediktor smrtnosti.

Rezultati ITZ-a općenito se kreću od 1 do 15, s time da većina ljudi ima rezultate između 1 i 10. Nova studija pokazala je da su se među reprezentativnim uzorkom od 33.000 Amerikanaca povećali između 1999. i 2018. godine.

Oni s rezultatima ITZ-a od 6,9 i više — što znači da imaju iznadprosječno zaobljena tijela — imali su najveći rizik od umiranja od raka, srčanih bolesti i drugih oboljenja. Njihov ukupni rizik smrtnosti bio je gotovo 50 posto veći nego kod onih s rezultatima od 4,5 do 5,5, dok su oni s rezultatima od 5,46 do 6,9 imali 25 posto veći rizik nego oni u srednjem rasponu.

Međutim oni koji su bili najmanje zaobljeni također su imali povišen rizik od preuranjene smrti. Pokazalo se da oni s rezultatima indeksa tjelesne zaobljenosti ispod 3,41 također imaju 25 posto veći rizik od smrti od onih u srednjem rasponu.

Opasnost masnoće na području trbuha

Autori rada sugerirali su da bi niži rezultati, uglavnom viđeni kod osoba starijih od 65 godina, mogli odražavati pothranjenost, atrofiju mišića ili neaktivnost.

“Indeks tjelesne mase ne može razlikovati tjelesnu masnoću od mišićne mase”, napisao je glavni autor rada Wenquan Niu u New York Timesu i pojasnio:

“Kod svakog rezultata ITM-a distribucija masnoće i mišića mogu značajno varirati. Kada se ITM koristi za procjenu rizika, često se precjenjuje rizik kod mišićavih sportaša, a podcjenjuje se kod starijih osoba, čiju je mišićnu masu zamijenila masnoća.”

Posebno je opasna masnoća pohranjena u trbušnoj šupljini, koja okružuje unutarnje organe poput jetre i doprinosi inzulinskoj rezistenciji i intoleranciji na glukozu, što često prethodi dijabetesu tipa 2. Također potiče visok krvni tlak i abnormalnosti lipida koje mogu dovesti do srčanih bolesti i smrti.

Kako bi se naglasak stavio upravo na ovo područje, matematičarka Diane Thomas još je 2013. godine u časopisu Obesity predstavila indeks tjelesne zaobljenosti.

Znanstvena istraživanja osporavaju ITM

“Različiti ljudi mogu biti kategorizirani kao različite elipse. Neki od nas su više sferični. Neki su bliži krugu. Netko tko je vitak i mišićav je manje nalik krugu.'”

U radu dr. Thomas nalazila se grafička ilustracija koja vrijedi tisuću riječi. Prikazivala je tri lika: vitkog muškarca visine 173 cm sa strukom od 69 cm; mišićavog muškarca visine 168 cm sa strukom od 74 cm i jednog s više masnoće od ostalih, visine 168 cm i struka od 93 cm. Svaki od njih imao je indeks tjelesne mase od 27, što ukazuje na prekomjernu težinu.

Evo zbog čega indeks tjelesne mase nije pouzdan

Na ovu ideju nadovezao se niz novih istraživanja, a ona su redom osporavala valjanost ITM-a. Primjerice, studija iz 2016. godine usporedila je ITM s krvnim tlakom i krvnim testovima i dokazala koliko su njegovi rezultati loš pokazatelj zdravstvenog stanja. Trećina onih označenih kao pretili zapravo su bili u dobrom metaboličkom stanju.

Istovremeno, čak 30 posto osoba sa zdravom težinom, prema indeksu tjelesne mase, zapravo su bile lošeg metaboličkog zdravlja.

Isto tako, liječnici sve više prepoznaju etničku komponentu kao nepredvidiv faktor. Primjerice, Azijati i osobe azijskog podrijetla imaju obrazac pretilosti u središnjem dijelu tijela, što ih stavlja u visok rizik od dijabetesa tipa 2, čak i pri nižim rezultatima ITM-a.

Nekoliko medicinskih organizacija preporučilo je da se pacijente s ITM-om od 23 smatra prekomjerno teškima, umjesto dosadašnjih 25, te da se pretilost dijagnosticira pri ITM-u od 27 umjesto 30.

Svi se uglavnom slažu da je ITM gruba mjera koja ne obuhvaća varijacije u obliku tijela, sastavu, mišićnoj masi i gustoći kostiju.

“Postoji ekstremna varijacija u populaciji u stupnju mišićavosti među ljudima, čak i kod onih iste težine”, rekao je dr. Steven Heymsfield, profesor metabolizma i tjelesnog sastava na Penningtonovom biomedicinskom istraživačkom centru Državnog sveučilišta Louisiane.

“Postotak masnoće može varirati od 10 do 40 posto među osobama istog ITM-a, dobi i spola. Indeks tjelesne zaobljenosti način je da se obuhvate te varijacije”, zaključio je dr. Heymsfield.