Riječ je o prvom pokušaju kombiniranja dvaju područja u istraživanju raka: uređivanja gena za stvaranje personaliziranih tretmana i inženjeringa imunoloških stanica (T-stanice) kako bi bolje ciljale tumore. Pristup je testiran na 16 osoba sa čvrstim tumorima, uključujući tumore dojke i debelog crijeva, prenosi Zimo.

Dosad najsloženija terapija

“To je vjerojatno najsloženija terapija ikad pokušana u kliničkom okruženju. Pokušavamo napraviti vojsku od vlastitih T-stanica pacijenta”, kaže koautor studije Antoni Ribas, stručnjak za rak i liječnik na Sveučilištu California u Los Angelesu.

Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu Nature i predstavljeni na sastanku Društva za imunoterapiju raka u Bostonu proteklog tjedna.

Ribas i njegovi kolege počeli su sekvenciranjem DNK-a iz uzoraka krvi i biopsije tumora kako bi tražili mutacije koje se nalaze u tumoru, ali ne i u krvi. To je trebalo učiniti za svaku osobu koja je sudjelovala u studiji.

Pomogli i algoritmi

“Mutacije su različite kod svakog raka. Iako postoje neke zajedničke mutacije, one su manjina”, ističe Ribas.

Znanstvenici su nakon toga upotrijebili algoritme za predviđanje toga koje bi mutacije mogle izazvati odgovor T-stanica (vrste bijelih krvnih stanica koje patroliraju tijelom u potrazi za pogrešnim stanicama).

“Ako T-stanice vide nešto što ne izgleda normalno, one to ubiju. Ali kod pacijenata koje vidimo u klinici s rakom u nekom je trenutku imunološki sustav izgubio bitku i tumor je rastao”, kaže Stephanie Mandl, vodeća autorica studije i glavna znanstvena direktorica u tvrtki za imunoonkologiju PACT Pharma u San Franciscu.

Potvrđena predviđanja

Nakon niza analiza autori studije potvrdili su svoja predviđanja i dizajnirali proteine ​​koji se nazivaju T-stanični receptori, koji su sposobni prepoznati mutacije tumora. Znanstvenici su uzeli uzorke krvi od svakog sudionika i upotrijebili CRISPR alat za uređivanje genoma kako bi umetnuli receptore u njihove -stanice. Svaki je sudionik tada morao uzimati lijekove kako bi smanjio broj imunoloških stanica koje su proizveli, a proizvedene stanice dobile su pojačanje.

“Ovo je iznimno kompliciran proizvodni proces”, naglašava Joseph Fraietta, koji dizajnira terapije raka T-stanica na Sveučilištu Pennsylvania u Philadelphiji. U nekim slučajevima cijeli je postupak trajao i dulje od godinu dana.

Slijedeći put treba udariti snažnije?

Svaki od 16 sudionika studije primio je projektirane T-stanice s do tri različite mete. Nakon toga pronađeno je da uređene stanice cirkuliraju u njihovoj krvi i da su bile prisutne u višim koncentracijama od neuređenih stanica u blizini tumora. Mjesec dana nakon tretmana petero sudionika imalo je stabilnu bolest, što znači da im tumori nisu narasli. Samo su dvije osobe iskusile nuspojave koje su vjerojatno bile posljedica aktivnosti uređenih T-stanica, smatraju autori studije.

Cijeli članak pročitajte ovdje.