Spoznaje su se pokazale pouzdanima čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir druge čimbenike koji mogu utjecati i na širenje covida-19 i na broj prijavljenih slučajeva, poput razine urbanizacije u zemlji i intenziteta testiranja na covid-19. Ipak, autori studije naglašavaju da njihova otkrića ne znače da će ljetno vrijeme eliminirati covid-19, ali ljudima to može pomoći u borbi protiv bolesti, prenosi Index.hr.

Korona neće nestati tijekom ljeta

"Naši rezultati ne znače da će bolest nestati tijekom ljeta ili da neće pogađati zemlje blizu ekvatora. Umjesto toga, više temperature i intenzivnije ultraljubičasto zračenje ljeti vjerojatno će pripomoći javnozdravstvenim mjerama u suzbijanju virusa SARS-CoV-2, novog koronavirusa koji uzrokuje covid-19", napisali su autori rada objavljenog 27. travnja u časopisu Scientific Reports.

Ubrzo nakon što je u zimu 2020. godine započela pandemija covida-19, spekuliralo se da ljetne temperature mogu donijeti olakšanje. Doista, mnogi respiratorni virusi, uključujući viruse gripe, pokazuju sezonski obrazac, vrhunac dosežu zimi i opadaju ljeti. Znanstvenici ne znaju sa sigurnošću zašto virusi slijede sezonski obrazac, ali smatra se da brojni čimbenici imaju ulogu. Na primjer, studije sugeriraju da su mnogi respiratorni virusi stabilniji i dulje se zadržavaju u zraku u hladnijim okruženjima s niskom vlagom, ističe Live Science. Ljudsko ponašanje, poput okupljanja u zatvorenom zimi, također bi moglo potaknuti prijenos virusa.

Studije u laboratorijskim uvjetima također su otkrile da visoke temperature i vlaga smanjuju preživljavanje virusa SARS-CoV-2, ali nije bilo sasvim jasno odnosi li se to i na prijenos u stvarnom životu. U novom istraživanju znanstvenici su analizirali podatke iz 117 zemalja, koristeći brojke o širenju covida-19 od početka pandemije do 9. siječnja 2021. Statističkim metodama istraživali su odnos između zemljopisne širine, što utječe na količinu sunčeve svjetlosti, kao i na temperaturu i vlažnost, te stope širenja covida-19.

"Toplina i sunčeva svjetlost smanjuju širenje virusa SARS-CoV-2"

Također su koristili podatke Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu čimbenika koji mogu utjecati na stopu zaraze covidom-19 u nekoj zemlji, poput zračnih putovanja, izdataka za zdravstvenu zaštitu, omjera starijih i mlađih ljudi te ekonomskog razvoja. Otkrili su da je svaki porast zemljopisne širine od ekvatora za jedan stupanj povezan s povećanjem broja slučajeva covida-19 od 4.3 posto na milijun ljudi. To znači da zemlja 1000 kilometara bliža ekvatoru u usporedbi s drugom može očekivati 33 posto manje slučajeva covida-19 na milijun ljudi, pod uvjetom da su svi ostali čimbenici jednaki.

"Naši su rezultati u skladu s hipotezom da toplina i sunčeva svjetlost smanjuju širenje virusa SARS-CoV-2 i prevalenciju covida-19", navode autori studije iz Heidelberškog instituta za globalno zdravlje u Njemačkoj i Kineske akademije medicinskih znanosti u Pekingu.

Otkrića također znače da se prijetnja ponovnog oživljavanja epidemije može povećati tijekom zime, kao što se vidjelo u mnogim zemljama sjeverne hemisfere u prosincu 2020. i siječnju 2021. godine.

Autori ukazuju da je njihova studija uključivala podatke samo do 9. siječnja 2021. godine, prije nego što su se brojne inačice covida-19, uključujući sojeve koji su se prvi put pojavili u Južnoj Africi i Velikoj Britaniji, počele širiti svijetom, pa nije jasno hoće li i ti sojevi slijediti sezonalni obrazac infekcije, zaključuje Live Science.