- Jeste li se ikada pokušali opustiti i onda su vas samo odjednom preplavili osjećaji stresa i negativne misli? Zapravo mnogi ljudi to doživljavaju - zbog čega su neki skovali izraz 'stresopuštanje' ili 'streslaksacija'.

Iako je streslaksacija novi pojam koji opisuje anksioznost izazvanu opuštanjem, proučava se godinama i pokazalo se da taj problem ima između 30 posto i 50 posto ljudi. Naime, kada se pokušavaju opustiti, to im uzorkuje simptome stresa (kao što su ubrzani rad srca ili znojenje), piše portal 24sata. 

Paradoksalno je, s obzirom na to da će ljudi koji doživljavaju opuštanje od stresa možda morati učiniti nešto opuštajuće kako bi se oslobodili stresa. To se može pretvoriti u destruktivni, začarani krug u kojem ljudi ne mogu ublažiti stres koji proživljavaju - što može rezultirati negativnim emocijama i napadima panike.

No neće svatko doživjeti stres zbog opuštanja. Neka istraživanja čak sugeriraju da ljudi koji imaju anksioznost mogu biti skloniji toj pojavi. U nastavku saznajte još nekoliko drugih razloga zašto se to događa – i što možete učiniti da to prebrodite.

Poričete da ste pod stresom

Pretvaranje da problem ne postoji (ili poricanje) jedna je od najmanje učinkovitih strategija suočavanja sa stresom - što može biti uzrok 'stresopuštanja'.

Kratka razdoblja poricanja zapravo nam mogu pomoći da se prilagodimo promjenama. Na primjer, poricanje može pomoći osobi da se nosi sa svojim emocijama nakon što je doživjela smrt nekoga bliskog. Ali kada se poricanje često koristi za suočavanje sa svakodnevnim stresorima, ljudi će se često osjećati kao da su zaglavljeni u kolotečini.

Kada poričete stvari, vaše tijelo vam i dalje nastavlja slati signale stresa kako bi vas potaknulo da poduzmete nešto i riješite svoje probleme. Zbog toga se zbog pokušaja opuštanja umjesto stvarnog rješavanja uzroka stresa možete osjećati kao da ste još više pod stresom.

Evo kako to popraviti:

- Priznajte si da vam simptomi stresa zapravo mogu biti od pomoći. Vaše tijelo vas pokušava upozoriti da je problem potrebno riješiti, pa aktivira sve svoje fiziološke resurse da vam u tome pomogne. Na primjer, povećan broj otkucaja srca pomaže vašem tijelu da nosi više krvi opskrbljene kisikom u vaš mozak, tako da mozak može brže pronaći rješenje za probleme koji vam uzrokuju stres.

- Zapišite svoje najdublje misli i osjećaje povezane s vašim stresom. To će vam pomoći razumjeti izvor stresa kako biste se mogli nositi s njim. Na primjer, nema smisla svakodnevno meditirati kako biste se oslobodili stresa ako je uzrok vašeg stresa preopterećenost. U ovom slučaju, razgovor sa šefom ili kolegom kako biste prilagodili svoje radno opterećenje više bi vam pomogao u ublažavanju stresa nego opuštajuće aktivnosti.

- Razmišljajte izvan okvira. Kad smo pod stresom, možemo pomisliti da nam određene aktivnosti (kao što su meditacija ili vježbanje) mogu pomoći da se opustimo. Ali razgovor s prijateljima ili obitelji može bi biti bolji način rješavanja stresa i pomoći vam da se osjećate bolje.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.