Naime, arsen kontaminira rižu tijekom uzgoja te je zapravo rezultat industrijskih toksina i pesticida. Arsen čak i u tragovima liječnici povezuju s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i raka, kao i problema u razvoju.

Najopasniji je za djecu, upozorava Andy Meharg, profesor bioloških znanosti na Sveučilištu Belfast, prenosi 24sata. Ujedno je testirao razne načine kuhanja riže.

U prvoj metodi stavio je jednu šalicu riže i dvije šalice vode te je voda isparila tijekom kuhanja – kako se riža najčešće kuha. Na koncu je otkrio da je tom metodom u riži ostalo najviše arsena.

U drugoj je metodi stavio jednu šalicu riže i pet šalica vode te izbacio višak vode, a razina arsena se prepolovila.

U trećoj metodi riža se kuhala tako da se namakala preko noći, ujutro isprala sve dok voda nije bila čista te potom skuhala – s čime se udio toksina smanjio za 80 posto.

Istraživanja na europskom tržištu otkrila su kako čak 58 posto proizvoda s rižom sadrži visoke razine arsena, pa se preporučuje rižu uvijek prethodno namakati i ispirati da se smanji vjerojatnost štetnih posljedica na zdravlje.

Ova je žitarica iz tropskih i suptropskih predjela Afrike i Azije već godinama u središtu polemika.

Dok je polovici čovječanstva osnovna hrana, drugi je proglašavaju ‘prehrambenom prevarom’ jer je puna ugljikohidrata te pridonosi debljanju. No svi su u pravu jer ovisi o tome koji tip riže konzumiramo.

Bijela riža

Bijelu smatraju nutritivno slabom, jer se dobiva ljuštenjem ovojnice zrna, zbog čega je njena hranjiva vrijednost manja. Naime, u procesu mljevenja se uklanjaju mekinje i klice, što joj oduzima vitamin B, željezo i vlakna. Iako se naknadno obogaćuje željezom i B vitaminom, vlakna i dalje – nedostaju.

Smeđa riža

Smeđa riža je ista stvar kao i bijela, no ona je ipak ‘cjelozrnata žitarica’, jer je njoj uklonjena samo vanjska nejestiva opna te je bolji izbor vlakna, vitamina E i antioksidansa.

U jednoj šalici kuhane smeđe riže nalazi se oko 3,5 grama vlakna, a ista količina bijele riže sadrži manje od 1 gram.

Studije pokazuju da dio rižina zrna poznat kao subaleuronski sloj može pružati zaštitu od visokog krvnog tlaka i ateroskleroze, a on se nalazi samo u smeđoj riži.

Također, dokazano je kako mijenjanjem bijele za smeđu rižu ljudi smanjuju svoj rizik od dobivanja dijabetesa tipa 2.

Ipak, jednu stvar treba imati na umu – većina ljudi misli kako je smeđa riža sinonim za cjelozrnatu, no tehnički cijela zrna riže mogu biti različitih boja, ovisno o sorti žitarice.

Divlja riža

Ova žitarica raste na vodi te ima nešto više proteina od smeđe riže. Studije pokazuju kako ima najbolji učinak na snižavanje razina kolesterola. Iako su smeđa i divlja riža svakako bolji odabir od bijele, nutricionisti upozoravaju kako je bolje ne kupovati njihove mješavine, jer najčešće sadrže visoku razinu soli.

Prema dimenzijama, riža se obično dijeli u tri skupine. No, veličina zrna nema utjecaja na nutritivnu vrijednost.

Riža dugog zrna – 3-5 puta je dulja nego šira. Pri kuhanju se ne sljepljuje i stvara rastresitu strukturu, pa je pogodna za salate i pržena jela s rižom.

Riža srednje dugog zrna – otprilike su dvostruko dulja od svoje širine i sadrže podjednake količine amiloze i amilopektina. Nakon kuhanja, zrna su ipak sklonija sljepljivanju.

Riža kratkog zrna – ima više amilopektina, pa su zrna zdepasta, okruglasta i ljepljiva. Takva riža idealna je za rižota, sushi i deserte na bazi riže.