On već četiri godine ne uzima antiretrovirusne lijekove, što uključuje uzimanje lijekova za suzbijanje virusa, i nema recidiva.

Kao i u slučaju druga dva pacijenta (berlinski pacijent i londonski pacijent), transplantacija je obavljena radi liječenja akutnog poremećaja krvi, u njegovu slučaju leukemije, koja se razvila uz HIV infekciju.

Gotovo 10 godina nakon transplantacije matičnih stanica od nesrodnog darivatelja i više od četiri godine nakon prestanka terapije za virus HIV, pacijent je dobrog zdravlja.

Transplantacija je uključivala  matične stanice donorice s rijetkom mutacijom u genu CCR5 za koju se zna da sprječava HIV da uđe u stanice.

Muškarac kojem je dijagnoza postavljena 2008. rekao je: “Još uvijek se dobro sjećam rečenice svog obiteljskog liječnika: ‘Nemoj to tako teško primati. Zajedno ćemo doživjeti da se HIV može izliječiti’.”

Ističući da tada nije u to vjerovao, kaže: “Danas sam tim više ponosan na svjetski tim liječnika koji su me uspjeli izliječiti od HIV-a – a istovremeno, naravno, i od leukemije”.

“Ove godine sam na Valentinovo na veliki način proslavio 10. godišnjicu transplantacije koštane srži. Moj donor koštane srži bio je prisutan kao počasni gost.”

Čovjek je rekao da je odlučio odreći se privatnosti kako bi podržao prikupljanje sredstava za istraživanja i svojom se pričom borio protiv stigmatizacije HIV-a.

Činjenica da se virus nije vratio rezultat je iznimno temeljite znanstvene i terapijske pripreme i praćenja, kažu znanstvenici.

Dodaju da je studija najduže i najpreciznije dijagnostičko praćenje pacijenta s HIV-om nakon transplantacije matičnih stanica.

Transplantacija matičnih stanica uključuje uništavanje svih nezdravih vlastitih krvnih stanica i njihovu zamjenu zdravim matičnim stanicama iz krvi ili koštane srži.

Međunarodni znanstveni tim predvođen stručnjacima sveučilišne bolnice u Dusseldorfu nada se da će znanje koje su stekli pružiti polazišne točke za planiranje budućih studija o liječenju HIV-a.

Zbog visokog rizika, transplantacije matičnih stanica provode se samo u sklopu liječenja bolesti opasnih po život.

Stručnjaci sugeriraju da se istraživanje sada mora nastaviti kako bi se pacijentima omogućilo da prevladaju HIV infekcije bez potrebe za tom zahtjevnom intervencijom u budućnosti.

Šest mjeseci nakon početka terapije za HIV, pacijentu iz Dusseldorfa dijagnosticirana je akutna mijeloična leukemija (AML), oblik raka krvi koji ugrožava život.

Zbog te bolesti 2013.  podvrgnut je transplantaciji matičnih stanica.

Godine 2018., nakon pažljivog planiranja i uz stalno, pažljivo praćenje tima liječnika, antivirusna HIV terapija, koja je osiguravala da se bilo koji zaostali HIV uništava, prekinuta je.

U ime međunarodnog tima dr. Bjorn-Erik Ole Jensen rekao je: „Nakon našeg intenzivnog istraživanja, sada možemo potvrditi da je itekako moguće spriječiti replikaciju HIV-a na održivoj osnovi kombiniranjem dviju ključnih metoda”.

“S jedne strane, imamo iscrpljivanje rezervoara virusa u dugovječnim imunosnim stanicama, a s druge strane, prijenos otpornosti na HIV s imunosnog sustava donora na primatelja, osiguravajući da se virus nema šanse ponovno proširiti. Sada su potrebna daljnja istraživanja o tome kako se to može učiniti mogućim izvan uskih okvirnih uvjeta koje smo opisali.”

Studija je objavljena u časopisu Nature Medicine.