Upala i upalna oštećenja mogu zahvatiti mozak, veliki i mali, moždano deblo i kralježničku moždinu. Autoimuna je bolest koja ima nepoznat uzrok, no čimbenici pojave mogu biti okolina i genetika.

Multipla skleroza ne pita za godine i može se pojaviti u bilo kojem dijelu života. Najčešće se očituje u razdoblju između 20 i 50 godina te je drugi uzrok invalidnosti u mladoj dobi, piše N1.

Prvi simptom multiple skleroze je u najvećem broju slučajeva relaps koji nastaje zbog upale središnjeg živčanog sustava. Simptomi se mogu razvijati naglo, biti akutni ili se razvijati sporo.

Što je multipla skleroza?

Multipla skleroza je autoimuna kronična bolest čija je osnovna karakteristika dominantna upala mijelinske ovojnice živaca središnjeg živčanog sustava.

Zahvaća mozak, kralježničku moždinu i vidne živce na kojima može doći do oštećenja. Spada u autoimune bolesti jer kod multiple skleroze dolazi do neodgovarajuće reakcije obrambenog sustava ili imuniteta na određene sastavnice vlastitog tijela i vlastitih stanica.

Godine u kojima se pojavljuje multipla skleroza su obično između 15. i 45. godine života, a rijetko se pojavljuje u starijoj životnoj dobi. Smatra se da od ove bolesti u svijetu trenutno boluje od dva milijuna ljudi, od čega je u Hrvatskoj oko 4.500 bolesnika. Češće obolijevaju žene nego muškarci. Iskustva osoba s multiplom sklerozom i kako njihovi životi izgledaju možete pronaći na nacionalnoj stranici Društva oboljelih od multiple skleroze.

Bolest može imati benigni ili maligni tijek te ima nekoliko oblika:

– relapsno remitentna – najčešći oblik kod oko 85 posto bolesnika, akutni napadaji uz manja trajna oštećenja

– sekundarno progresivna – nema potpunog oporavka, oštećenja sve veća uz kontinuiranu progresiju s kratkim razdobljima poboljšanja

– primarno progresivna – stalna progresija oštećenja s gubitkom funkcija i sposobnosti

– progresivno relapsirajuća – progresivno pogoršavanje od početka uz akutna pogoršanja

Kod relapsno reminentne multiple skleroze, najčešćeg oblika bolesti, javljaju se akutni napadi uz pogoršanje simptoma ili pojavu novih simptoma. Relaps traje do tri mjeseca te se kroz to razdoblje pojavljuje remisija bolesti. Ostati može manje oštećenje. Razmak između relapsa može biti samo nekoliko mjeseci, no najčešće je oko dvije godine.

Prvi napad je obično bez posljedica, a kod oko 25 posto bolesnika se stanje pogoršava oko godine dana nakon početka bolesti. Tek kod oko pet posto bolesnika dolazi do pogoršanja nakon deset ili više godina.

Uzrok multiple skleroze

Kod autoimunih bolesti nije lako razaznati zašto se pojavio relaps te do sada još uvijek nije točno poznato koji je uzrok multiple skleroze.

Ono što znanost i medicina znaju jest da se radi o nekoliko povezanih čimbenika od kojih su neki okolišni, a neki genetski.

Multipla skleroza nije nasljedna bolest, no postoji sklonost. Od navedenog, genetski ima mnogo manju ulogu jer se pokazalo da je rizik za pojavu tek oko tri posto kod braće i sestara oboljelih. Oko 80 posto bolesnika nema niti jednu osobu u obitelji koja boluje od iste bolesti, a tek oko 10 posto bolesnika u daljnjoj rodbini ima osobu oboljelu od multiple skleroze.

Među nekim uzrocima multiple skleroze ubrajaju se i alergije te traume koje mogu biti dodatni čimbenik nastanka bolest. Neki od čimbenika koji mogu utjecati na pojavu multiple skleroze su:

– ozljeda glave

– alergije

– emocionalni šok

– okolišni čimbenici

– stres

– nasljeđe

– infekcija virusom ili bakterijom (nejasno koji specifično)

Trauma i stres kao uzrok multiple skleroze

Iako se tretira kao jedan od mogućih uzroka multiple skleroze, ne postoje jasni pokazatelji da traume mogu pokrenuti ovu bolest. Međutim, u praksi bolesnici pokazuju pogoršanje simptoma nakon veće traume ili većeg stresa. Neke studije pokazuju, piše Pliva, da traume glave, vrata ili leđa mogu povećati propusnost moždano krvne zapreke te se čini da je to važno za razvoj multiple skleroze.

Osim traume, dugotrajni stres, posebice onaj svakodnevni zbog posla, obaveza ili obitelji, dokazano stvara dvostruko veći rizik od pogoršanja bolesti. Također, pokazalo se da stres može izazvati pojavu novih simptoma bolesti. Naše viđenje životnih događaja koji mogu biti stresni uvelike mogu utjecati kao okidač multiple skleroze. Akutni, odnosno, kratki stres neće imati tako velik utjecaj kao teški životni događaji poput gubitka voljene osobe, depresija, osobni konflikti i slično.

Studija s Kalifornijskog sveučilišta dokazala je da stres dovodi do češćih relapsa i pogoršanja simptoma multiple skleroze putem različitih mehanizama. Neki od mehanizama koji doživljavaju promjene su imunološki sustav i degenerativni procesi.

Objašnjenje za to leži u razini našeg imunološkog odgovora na podražaje – Th1 i Th2. Kod multiple skleroze dolazi do pojačanog Th1 odgovora koji pojačava autoimune odgovore i ubija parazite. Th1 odgovor pojačava stresni događaj što dokazuje da stres može potaknuti imunološku reakciju pa tako i relaps multiple skleroze. Lezije kod multiple skleroze pojavljuju se u 1,6 puta većoj vjerojatnosti ako je došlo do stresnog događaja.

Vitamin D i multipla skleroza

Dosadašnja istraživanja i praksa su pokazali kako je manjak vitamina D jedan od čimbenika koji bi mogao imati utjecaj na pojavu multiple skleroze. Također, visoke razine vitamina D se povezuju s manjim rizikom od nastanka navedene bolesti. Ovaj vitamin je posebno važan u organizmu za održavanje zdravlja koštano-mišićnog sustava i metabolizam minerala. Brojne studije su pokazale značajnu ulogu vitamina D kod multiple skleroze, a povezanost je uočena i na genetskoj razini.

Zanimljivi podaci pokazuju izmjene kod trudnica s multiplom sklerozom.

U periodu trudnoće je viša razina vitamina D te dolazi do remisije bolesti. Ako trudnica uz multiplu sklerozu ima dijabetes i pretilost, povećava se rizik za nastanak multiple skleroze zbog deficita vitamina D. Neke nezavisne studije povezuju i mjesec rođenja s rizikom od multiple skleroze. Tako se pokazalo da osobe rođene u rano proljeće imaju veće šanse za razvoj bolesti nego one rođene u periodu od rujna do studenog.

Pušenje i multipla skleroza

Istraživanja su pokazala da postoji pozitivna povezanost nastanka multiple skleroze i pušenja kao i pogoršanja simptoma multiple skleroze kod pušača.

Zajednički rezultati pokazuju da pušenje povećava rizik od nastanka bolesti iako je mehanizam malo istražen. U pozadini povezanosti kriju se neurotoksični učinci duhanskog dima koji se mogu povezati i s drugim autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa ili lupusa.

Pušenje povećava rizik za nastanak respiratornih infekcija, a koje se također dovode u vezu s multiplom sklerozom. U vezi ove teme, slažu se znanstvenici, potrebno je još istraživanja.

Dijagnoza multiple skleroze

“Izazovno je buditi se svakog dana, a ne znati hoće li to biti dobar ili loš i izazovan dan. Bila sam mlada majka kada sam dobila dijagnozu, kći je imala samo šest mjeseci. Vidjela sam majke kako se igraju sa svojom djecom, a ja za to nisam imala energije. Grizla sam se zbog toga. Trebalo mi je oko dvije godine da se pomirim s time da imam multiplu sklerozu i da joj neću dopustiti da preuzme moj život”, jedno je od iskustava osoba s multiplom sklerozom koje je podijelila Clarisa za Nacionalnu stranicu oboljelih.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.