U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4 950 osoba, odnosno 8,7 posto svih umrlih. Od toga je 2 120 umrlih muškarca (7,5 posto od svih umrlih muškaraca) i 2 830 umrlih žena (9,8 posto od svih umrlih žena). Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 do 13 tisuća osoba.

U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba, odnosno 4,2 posto od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0 do 64 godine.

Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom šestom mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311,09/100 000), a s najnižom Lihtenštajn (36,29/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129,22/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo), prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, smetnje govora (otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora), smetnje vida (naglo zamagljenje ili gubitak vida), smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavica te jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije. Prvi korak u prevenciji je identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike.

Deset je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

Hipertenzija (visoki krvni tlak) – više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.

Tjelovježba – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25 posto

Prehrana – modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja “primjerene” tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara

Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22 posto viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64 posto

Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja

Pušenje – više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe

Alkohol – više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjit će i vaš rizik od moždanog udara

Kolesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom “lošeg” (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom

Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.

Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote
Posljedice moždanog udara su brojne, a mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote. Na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik pridržavajući se sljedećih preporuka: prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija, budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte, održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća, ograničite konzumaciju alkohola, nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja) te naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.