Nedostatak vitamina D za sobom povlači mnoge zdravstvene poteškoće poput rizika od oboljenja kardiovaskularnog sustava, astme kod djece te kognitivnih poteškoća kod starijih ljudi.

Poznato je da vitamin D omogućuje jake kosti jer pomaže tijelu apsorbirati kalcij u prehrani, dok za osobe koje nisu provodile dovoljno vremena na suncu ili unosile vitamin D postoji rizik od osteoporoze.

U nastavku članka pročitajte koji su simptomi i uzroci nedostatka vitamina D u organizmu.

Vitamin D – uloge u organizmu

Vitamin D ima mnoge uloge i funkcije u organizmu. To su:

apsorpcija i iskorištavanje kalcija i fosfora,
prenošenje živčanih signala,
zgrušavanje krvi,
pravilan rad srca,
sinteza proteina za apsorpciju kalcija u gastrointestinalnom traktu,
ponovna apsorpcija kalcija u bubrezima,
pravilan rad imunološkog, kardiovaskularnog, mišićnog i živčanog sustava,
pravilan rad mozga i gušterače,
normalna mineralizacija kostiju.
Osim toga, vitamin D je povezan s pozitivnim djelovanjem kod niza zdravstvenih stanja i prevencije istih. Primjerice, dijabetesa tipa 1 i 2, karcinoma debelog crijeva, kardiovaskularnih bolesti, a moguće i multiple skleroze te demencije.

Uz to, vitamin D je povezan sa zdravljem usne šupljine, regulacijom razine hormona u tijelu i sa zdravljem kože.

Nedostatak vitamina D – uzroci

Mogući uzroci nedostatka vitamina D u tijelu su:

Nedovoljna konzumacija hrane koja je izvor vitamina D – posebno su ugroženi vegani jer većina namirnica koje su izvor vitamina D su upravo životinjskog podrijetla (žumanjci, riblje ulje, goveđa jetra).
Nedovoljno izlaganje sunčevom svjetlu – posebice izraženo kod osoba koje žive u zemljama s manje sunca (skandinavske zemlje), nose dugu odjeću ili pokrivala za glavu te ne borave često na otvorenome.
Tamna boja kože – pigment melanin koji daje našoj koži tamniju boju smanjuje proizvodnju vitamina D kao reakciju na izlaganje sunčevim zrakama.
Granulomatozne bolesti – tuberkuloza, sarkoidoza, histoplazmoza i druge.
Poteškoće u radu bubrega – naši bubrezi pretvaraju vitamin D u njegov aktivan oblik kako bi ga organizam iskoristio, nažalost s godinama ta funkcija bubrega slabi.
Poteškoće s probavnim sustavom – bolesti poput celijakalije i Crohnove bolesti mogu otežati apsorpciju vitamina D iz hrane.
Prekomjerna tjelesna težina – vitamin D se iz krvi koristi uz pomoć masnih stanica (mastocita), što utječe na njegovo oslobađanje u cirkulaciju. Osobe čiji je BMI veći od 30 često imaju niske razine vitamina D u krvi.
Trudnoća i dojenje – zahtijevaju više razine vitamina D u organizmu zbog povećane potrebe za istim.

Ako sumnjate da vam nedostaje vitamina D u organizmu, preporučujemo da napravite ciljani test za nedostatak vitamina D ili temeljitu provjeru vitaminsko-mineralnog sastava koje možete besplatno napraviti u ljekarnama (iako nije 100% provjerena vjerodostojnost) te u određenim laboratorijima ili poliklinikama.

 

Koncentracija vitamina D se mjeri putem koncentracije oblika 25 – OH D  u krvi (njegov oblik s OH skupinom na 25. C atomu u molekuli). Normalnom koncentracijom se smatra 75 – 125 nmol/L.

Manjkom se smatra bilo koja koncentracija ispod 75 nmol/L, a insuficijencijom ili deficitom se smatra koncentracija ispod 50 nmol/L.

Kod utvrđenog nedostatka ovog vitamina potrebno je uzimati dodatak prehrani s vitaminom D, uključiti u prehranu namirnice bogate vitaminom D i dakako više boraviti na suncu.
Nedostatak vitamina D – simptomi
Nedostatak vitamina D u organizmu će se ispoljiti putem sljedećih simptoma:
pretjerano znojenje (znojno i sjajno čelo u normalnim temperaturnim uvjetima),
iscrpljenost te iznenadna slabost,
krhke ili lako lomljive kosti,
bolovi u kostima i zglobovima,
depresija ili kronično loše raspoloženje.

Vitamin D je stoga veoma važan vitamin, a ne može ga se dovoljno osigurati dovoljno iz hrane. Neophodno je izlaganje Sunčevim (UV) zrakama jer zračenje djeluje kao katalizator sintezi prekursora vitamina D. Sunčanje lica i ruku od 5 do 15 minuta dnevno je dovoljno da se osiguraju potrebne dnevne doze vitamina D.

Malu djecu je potrebno izlagati sunčevim zrakama 2 sata tjedno, a dojenčad 30 minuta tjedno.

Potrebna dnevna doza unosa vitamina D za djecu i odrasle je 15 mikrograma, a za starije osobe 20 mikrograma. Sunčanje cijelog tijela 15 minuta dnevno osigurava 250 – 500 mikrograma vitamina D. Stoga je izlaganje lica i ruku do 10 minuta tjedno sasvim dovoljno za osiguravanje vitamina D potrebnog u tijelu.

Nažalost, kod ozbiljnog nedostatka ovog vitamina, potrebna je ujedinjena snaga dodataka prehrani, boravak na suncu te hrana kao izvor vitamina D kako bi se u potpunosti nadomjestio nedostatak.

Važno je spomenuti da se pri učestalom i opasnom izlaganju sunčevim zrakama kada je razina UV zračenja veoma visoka, obavezno trebate zaštititi sredstvima za zaštitu od sunca ili odjećom. Takva sredstva sprječavaju apsorpciju UV zraka i sintezu vitamina D, ali u tom slučaju povećajte unos hranom i/ili suplementima.

Hrana bogata vitaminom D je riblje ulje, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, plava riba i meso (jetrica).

Cijeli članak pročitajte na portalu Kreni zdravo.