Kako prenosi N1, određene životne navike mogu znatno utjecati na povećanje rizika od ove bolesti.

Nedovoljno spavate
“Kvalitetan san je ključan za uklanjanje nusproizvoda koji se nakupljaju u vašem mozgu tijekom dana, a njihove su povišene razine povezane s Alzheimerovom bolešću”, kaže Ellie Busby, registrirana nutricionistica koja se specijalizirala za genetiku povezanu s Alzheimerovom bolešću.

Prema podacima istraživanja Alzheimer’s Klinike iz Velike Britanije, pokazalo se da određeni obrasci spavanja u ranijim godinama života mogu utjecati na pojavu demencije desetljećima kasnije. Istraživači su pratili osam tisuća ljudi u 50-im godinama i otkrili su da su oni koji su u prosjeku spavali šest sati ili manje svake noći imali 30 posto veći rizik za razvoj demencije u usporedbi s ljudima koji su spavali sedam ili više sati.

Ne bavite se vježbanjem
Rijetko vježbanje ili potpuno izbjegavanje bilo kakve tjelesne aktivnosti može povećati rizik od razvoja demencije, tvrdi liječnik Todd Buckingham.

“Istraživanje koje smo proveli 2012. godine pokazalo je da je viša razina ukupne dnevne tjelesne aktivnosti povezana s nižim rizikom i posljedičnim razvojem demencije i Alzheimerove bolesti. Svakodnevno vježbanje pomaže u promicanju zdravlja mozga i poboljšanju pamćenja. Također povećava protok krvi u mozgu, a čini se da kemikalije koje se oslobađaju tijekom tjelesne aktivnosti pomažu u smanjenju rizika od demencije”, objašnjava te dodaje kako nije potrebno puno vježbe da bi se vidjela razlika.

“Dokazano je da samo 10 minuta aerobne tjelesne aktivnosti poput hodanja ili vožnje bicikla, i to samo tri do četiri puta tjedno ima velikih koristi za fizičko i mentalno zdravlje.”

Stalno ste pod stresom
Studija iz 2021. pokazala je da je opetovana izloženost stresu značajan čimbenik u vjerojatnosti da će osoba kasnije u životu razviti demenciju, tvrde stručnjaci. Prema njihovim riječima, ovu pojavu je moguće objasniti djelovanjem hormona stresa koji mogu dovesti do niza značajnih promjena u organizmu, što između ostaloga uključuje i degeneraciju mozga.

Jedete previše zasićenih masti, a premalo zdravih masti

“Zdrave masnoće puno su bolji izvor energije od nezdravih masnoća, a u istraživanju vidimo da prehrana bogata masnoćama s malo jednostavnih ugljikohidrata poboljšava funkcioniranje mozga. Omega-3 masne kiseline posebno su važne jer se pokazalo da DHA smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti. S druge strane, treba izbjegavati zasićene masnoće. Smanjite crveno meso i mliječne proizvode i zamijenite ih zdravim masnoćama poput orašastih plodova, sjemenki, avokada i maslinovog ulja”, savjetuje Busby.

Niste društveno aktivni
Istraživanja pokazuju da ljudi koji su mentalno i društveno aktivni imaju manju vjerojatnost da će razviti demenciju. Čitanje, učenje stranog jezika, sviranje glazbenog instrumenta i pripadnost društvenoj zajednici osiguravaju aktivnu upotrebu mozga što ga, objašnjavaju stručnjaci, održava zdravijim kako starimo.

Unosite previše natrija
“Pretjerano konzumiranje slane, konzervirane ili prerađene hrane koja sadrži velike količine natrija može pridonijeti hipertenziji ili visokom krvnom tlaku. S vremenom, nekontrolirana hipertenzija može oštetiti male krvne žile u mozgu, što može utjecati na razmišljanje i pamćenje, odnosno znatno povećati rizik od demencije”, upozorava dijetetičarka Molly Robinson.

Ne kontrolirate dijabetes ili razinu šećera u krvi
Zanemarivanje simptoma koji ukazuju na dijabetes ili povišenu razinu šećera u krvi može imati ozbiljnih posljedica na naše zdravlje, a između ostaloga uvelike povećati rizik od demencije.

“Krvne žile i živci mogu pretrpjeti oštećenja od dijabetesa i visoke razine šećera u krvi. Ovo oštećenje ne samo da povećava rizik od demencije, već i srčanih bolesti i moždanog udara”, objašnjava Robinson.

Pretjerujete s alkoholom
Iako su istraživanja pokazala da povremeno uživanje u čaši crvenog vina može pomoći vašem zdravlju, stručnjaci upozoravaju kako redovito pretjerivanje s alkoholnim pićima uzrokuje demenciju. “Naime, pretjerano konzumiranje alkohola svakog dana može povisiti krvni tlak što dovodi do moždanog udara, a isto tako i povećava rizik od demencije”, dodaje Robinson.