Obzirom da Hrvati mjesečno na hranu troše gotovo najviše u Europi, postavlja se pitanje kako u vremenima inflacije što više uštedjeti i je li zdrava hrana povezana samo sa skupom hranom.

Upravo na ovu temu razgovarali smo s Lukom Baturom, magistrom nutricionizma, kojeg ćete moći i uživo poslušati na radionicama u sklopu projekta „Zdrav, zdraviji Šibenik“, koje će se održati 08., 09. i 10. prosinca u prostorijama Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“.

Luka je školske klupe Gimnazije Antuna Vrančića u Šibeniku zamijenio onima na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon stjecanja diplome magistra nutricionizma zaposlio se kao nutricionist na Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Već nakon par mjeseci rada na Rebru pružila mu se prilika postati dijelom nutricionizam.hr savjetovališta za prehranu.

- Rekao bih da je to „ponuda koja se ne odbija“ s obzirom da se radi o najvećem savjetovalištu u regiji. Kad ne govorim drugima što i kako jesti, dobar dio vremena provedem u kuhinji. I ne, to se ne zove profesionalna deformacija već triatlon. Da, tri sporta na koje otpada većina mog slobodnog vremena iziskuju pozamašne količine „goriva“ - govori Luka Batur.

Možemo li razmišljati jedemo li zdravo kada sve poskupljuje?

Da bismo znali odgovor na to pitanje za početak moramo znati što je uopće zdrava prehrana. Internetski i drugi marketing, začinjeni mudrostima samoprozvanih stručnjaka za prehranu nerijetko stvaraju zabludu o definiciji zdrave odnosno pravilne prehrane. Rezultat je pomama za takozvanim „supernamirnicama“ koje naravno zauzimaju posebno mjesto na polici supermarketa i isto tako posebnu cijenu. Neminovno je kako je inflacija promijenila sadržaj prosječne košarice s namirnicama, no uz posjedovanje pravilne informacije lakše je sačuvati svoj džep. Primjerice, razvikani losos nije značajno superioran u odnosu na naše srdele ili skuše. Očekivani benefiti bio ili organskog voća i povrća, nisu niti približno proporcionalni cijeni koju ćete za njih platiti. Naprotiv, usudio bih se reći kako su nepostojeći.
Međutim, ukoliko se odlučite na savjetovanje s nutricionistom, ono ne samo da vam može pomoći unaprijediti kvalitetu vaše prehrane, već će vam i uštedjeti novac. Stoga tezu kako je „zdrava spiza skupa spiza“ uzmite sa zrnom soli i to ne onom himalajskom.

Koji bi bio prijedlog jednog dnevnog menija za umirovljenike?

Ponekad mi se čini kako su umirovljenici po pitanju prehrane u puno boljem položaju u odnosu na mlađe generacije. Razlog? Uglavnom su imuni na nove trendove i gore spomenute supernamirnice.
Naravno, to ne znači kako u prehrani treba biti neobičan niti da naglašavam prehrambeni konzervativizam kao univerzalno rješenje. Uzmimo za primjer doručak koji bi uključivao integralni kruh s džemom ili nemasnim sirnim namazom u kombinaciji s voćem i/ili kavom. Kao takav neće nipošto stajati u sjeni jaja s avokadom i nekih egzotičnih bobica. Što se ručka tiče, s obzirom da smo trenutno u zimskim mjesecima, volio bih napomenuti i kako nam svima voljene sarme također mogu biti nutritivno kvalitetne. Imamo izvor proteina (meso), kao i izvor povrća (kupus). Kad im pridružimo pire krumpir kao ugljikohidratni prilog i zdjelicu salate – imamo u potpunosti izbalansiran obrok. Naravno, količinu je potrebno prilagoditi individualno.

A za večeru?
U nutricionizam.hr-u se ljudima trudimo maksimalno olakšati i ne očekujemo od njih da 3 sata dnevno provedu „kužinavajući“. Podgrijte sarme od ručka za večeru.

Možeš li nam reći par savjeta za zdravi obrok?

Iskoristit ću priliku i još jednom napomenuti kako ne postoje zdravi ni nezdravi obroci. Čupavci, čiji sam veliki obožavatelj, nisu nezdravi. No obrazac prehrane u kojem čupavci (ili bilo koja alternativa) zauzimaju vodeće mjesto u prehrani jest - nezdrav. Uvrstite u vašu prehranu više biljnih namirnica i ne dopustite da vam obrok izgleda kao „1 na 1“ okršaj mesa i krumpira. Ne trebate pri tome postati veganom. Isto tako, ne zaboravite na dnevnoj bazi u prehranu uključiti orašaste i mliječne proizvode (alergije su naravno iznimke). I na kraju, ne zaboravite uživati u hrani po mogućnosti u dobrom društvu. Pripazite svakako na umjerenost, a ukoliko ne znate kako istu postići, obratite nam se s povjerenjem.

Korisne savjete od Luke možete poslušati i uživo ili online u sklopu projekta „Zdrav, zdraviji, Šibenik!“ 08., 09. i 10. prosinca u prostorijama Gradske knjižnice Juraj Šižgorić gdje će se održati šest edukativnih radionica na temu kardiovaskularnih  bolesti i dijabetesa melitusa.

Termine predavanja možete pogledati na linku.

Broj sudionika je ograničen stoga je obavezna prijava na e-mail info@ucsibenik.hr.

Projekt „Zdrav, zdraviji, Šibenik!“, sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. godine. Nositelj projekta je Grad Šibenik, a partneri na projektu su Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije te Udruga sportsko društvo Spartak. Vrijednost projekta je 301.350,00 kuna, a intenzitet potpore je 100%.