Indeks rangiraa hranu prema prema minutama koje dobivamo ili oduzimamo od životnog vijeka jedenjem određene hrane. Nalazi uključuju više od 5000 namirnica koje se nalaze na jelovnicima Amerikanaca, a razvrstani su prema zdravstvenom opterećenju i utjecaju na okoliš.

Šećerna pića, hrenovke, hamburgeri i sendviči za doručak povezani su s većinom izgubljenih minuta zdravog života, dok su voće, povrće bez škroba i miješano povrće, gotove žitarice i kuhana zrna povezana s najvećom dobiti.

Istraživači su otkrili da konzumiranje jedne porcije pilećih krilaca od 85 grama oduzima 3.3 minute života, zbog udjela natrija i štetnih trans masnih kiselina, dok hot dog krati život za 36 minuta “uglavnom zbog štetnog učinka prerađenog mesa”, napisali su autori studije. S druge strane, sendvič s maslacem od kikirikija povezuju s povećanjem životnog vijeka za 33 minute. Hranu poput kikirikija, lososa i riže povezuju s produženjem životnog vijeka za 10 do 15 minuta.

Istraživači sa Sveučilišta Michigan, odnosno Odjela za ekološke zdravstvene znanosti, objavili su nalaze u časopisu Nature.

“Prethodne studije koje su istraživale zdravu ili održivu prehranu često su se svodile na raspravu o biljnoj i životinjskoj prehrani, pri čemu je potonja stigmatizirana kao najmanje hranjiva i održiva. Iako smatramo da su namirnice biljnog podrijetla općenito bolje, postoje značajne razlike unutar biljne i životinjske hrane koje treba priznati prije nego što se takvi općeniti zaključci opravdaju”, stoji u studiji, a prenosi The Post.

Istraživači su također klasificirali hranu prema nutritivnom utjecaju i utjecaju na okoliš. Zdrava i ekološki održiva hrana uključivala je orašaste plodove, voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice i neke plodove mora, dok je hrana slabe nutritivne vrijednosti povezana sa štetnim utjecajima na okoliš (govedina, prerađeno meso, svinjetina, janjetina, sir i određena jela od lososa). Nasuprot tome, većina peradi, mliječnih proizvoda, hrane na bazi jaja i kuhanih žitarica pala je u srednju zonu.

“To sugerira da nutritivno korisna hrana ne može uvijek imati najmanji utjecaj na okoliš i obrnuto”, napisali su autori studije.

Zaključno, istraživači su otkrili da bi zamjena 10 posto dnevne potrošnje kalorija iz govedine i prerađenog mesa za voće, povrće, orašaste plodove, mahunarke i određene plodove mora mogla imati značajne zdravstvene prednosti. Tim navodi dobitak od oko 48 minuta života po osobi dnevno, piše Index.