Ako pucketate zglobovima, niste jedini. Prema istraživanjima, procjenjuje se da 25 do 45 posto ljudi samovoljno pucketa zglobovima prstiju. Naravno, postoje i drugi zglobovi kojima ljudi namjerno pucaju, poput vrata i leđa.

Donosimo informacije o tome kako to “pucanje” zapravo nastaje, postoje li zdravstveni rizici povezani s tim i kako se možete osloboditi te navike.

Što se događa kada pucketate zglobovima?

Prije svega, “pucketanje zglobova” nije medicinski izraz za tu radnju. Zglob je ispunjen sinovijalnom tekućinom koja se nalazi između zglobnih kostiju i koja pokretanje cijelog mehanizma čini mekšim i ugodnijim.

Unutar zgloba postoje i mali zračni džepovi, što je normalno. Kada pucketate zglobovima prstiju, zvuk “pucanja” dolazi od oslobađanja mjehurića zraka unutar zgloba. Bitno je napomenuti da neki istraživači još uvijek nisu sigurni je li to zvuk mjehurića koji puca ili ne.

Savijanjem zgloba na određeni način, teoretski, možete pomicati taj mjehurić. U zglobovima prstiju možete izvući prst ravno, prema van ili saviti zglob unazad, što stvara negativan pritisak i čini međuzglobni prostor manjim, piše centarzdravlja.hr.

U svakom slučaju, ovo bi se za mnoge ljude moglo činiti kao opuštajuća radnja, no nemamo jasno znanstveno objašnjenje zašto pucketanje zglobova ima takav učinak na ljude. Postoji mogućnost da se tom radnjom može ublažiti pritisak koji se privremeno nakuplja u zglobovima te zato, s obzirom na to da taj učinak nije dugotrajan, prelazi u naviku.

Da, možete se ozlijediti

Glavna briga povezana s pucketanjem zglobova jest mogućnost izazivanja artritisa ako se prakticira kao dugotrajna navika.

Iz istraživanja znamo najviše o tome što se s vremenom događa kada pucketate zglobovima šaka (za razliku od drugih zglobova). I, barem što se tiče njih, možete odahnuti.

Pucanje zglobova u šakama ne uzrokuje artritis i studije ne pokazuju znakove oštećenja ruku.

Jedna studija, objavljena prije nekoliko desetljeća, promatrala je 300 pacijenata starijih od 45 godina i usporedila one koji su pucketali zglobovima s onima koji nisu. Rezultat? U usporedbi s grupom koja nije pucketala, nije vjerojatnije da će oni koji su pucketali zglobovima razviti artritis. Nadalje, novija studija je otkrila da pucketanje zglobova šaka ne uzrokuje trenutne promjene u zglobu, iako takvi zglobovi potencijalno imaju smanjen opseg pokreta.

Pucketanje zglobovima prstiju može biti benigna navika, ali ipak postoji mogućnost ozljede. “Pucanje” zgloba na pogrešan način može stvoriti pritisak na tetive, ligamente ili hrskavicu oko zgloba. Te se strukture mogu oštetiti ako gurate i povlačite prste u smjerovima suprotnim od prirodnih kretnji zgloba. To bi moglo dovesti do istegnuća ili iščašenja.

Kada su u pitanju vrat i leđa, imajte na umu da se na ovom području nalaze i druge osjetljive strukture — leđna moždina i živci. Ako je pucketanje prejako, možete previše zategnuti vrat ili leđa i kao rezultat toga, mogli biste ukliještiti živac, ozlijediti krvnu žilu ili istegnuti mišić.

Iako je potrebno više istraživanja kako bi se bolje razumio učinak pucanja određenih zglobova, općenito je sigurno reći da bi bilo pametno izbjegavati razvijanje redovite prakse pucanja zglobova.

Kako se riješiti navike pucanja zglobova

Mnogo je razloga zašto biste mogli pucketati zglobovima prstiju, ali neki ljudi to čine jer je to oblik oslobađanja od stresa ili nervozna navika. Međutim, s obzirom na to da postoji rizik da biste nešto mogli oštetiti, isplati se pronaći druge načine za ublažavanje stresa i tjeskobe.

Osvijestite zašto “pucketate” zglobovima

Obratite pozornost postoje li obrasci koji vas uvjetuju da pucketate zglobovima. Na taj način se možete uhvatiti da to idete raditi i poduzeti mjere da to izbjegnete. Na primjer, ako osjetite da vam se stres na radnom mjestu povećava, moglo bi biti korisno da ustanete i prošetate uredom na nekoliko minuta ili izađete van na petominutnu pauzu, umjesto da sjedite za stolom i nasilno savijate zglobove. Postoje drugi načini da prođete kroz ta razdoblja tjeskobe ili dosade, ako to radite kao samo kako biste si popunili vrijeme.

Razmislite o vježbama za jačanje zglobova

S druge strane, ako se osjećate kao da morate “ispucati” bilo koji zglob – šake, vrat ili leđa – zbog osjećaja fizičkog olakšanja, znajte da to nije održivo rješenje. Umjesto toga, pokušajte ojačati mišiće oko područja na kojima osjećate napetost i poboljšajte funkciju zglobova i sposobnost apsorbiranja opterećenja. Posjetite fizioterapeuta koji vam može dati individualizirani plan, iako postoje i druge sigurne vježbe koje možete raditi kod kuće.

Ako vam kronična bol u leđima ili ukočenost stvaraju nelagodu, tjelesna aktivnost, posebice vježbe otpora i istezanja te joga, mogu pomoći u smanjenju i sprječavanja bolova u leđima, kao i u održavanju dobrog držanja i zdrave težine.

Kada posjetiti liječnika

Svakako, ako tijekom pucketanja i osjetite bol te imate problema s normalnim micanjem zgloba ili imate oteklinu, trebate se obratiti liječniku. Ovi znakovi i simptomi mogu biti pokazatelj većeg problema, poput iščašenja ili artritisa.

Međutim, postoje i drugi slučajevi u kojima biste trebali potražiti liječničku pomoć. Jedna stvar na koju trebate obratiti pažnju jest krepitacija, odnosno zvuk, uz koji se veže i specifičan osjećaj i zvuk u usporedbi s uobičajenim pucketanjem zglobova. Krepitus je škripanje uzrokovano trljanjem artritičnih kostiju jedne o drugu. Ovaj zvuk nije proizvoljan, što znači da ćete ga čuti tijekom svakodnevnih aktivnosti, a ne zbog samoinduciranog pucketanja.

Iako je krepitacija češće povezana s koljenima, krepitaciju možete čuti i na dnu palca, gdje se artritis u rukama najčešće i pojavljuje. Iako se čini da pucketanje samo po sebi ne uzrokuje artritis, taj zvuk škripanja može ukazivati na prisutnost artritisa, pa pregled kod liječnika nije loša ideja.