Važno je organizam opskrbiti svim potrebnim nutrijentima da bi mogao izdržati fizičku aktivnost, naročito ako je intenzivna, a važno je znati i što se u našem tijelu događa dok vježbamo.

Uz neke razlike povezane sa starosnom dobi, vrstom treninga, intenzitetom treninga i općom formom osobe, fizičko-motorička aktivnost pokreće u našem tijelu mnoštvo promjena: srce brže kuca, disanje se ubrzava, krv brže dotječe u mišiće, mišići troše više kisika i nutrijenata, zglobovi su aktivirani, štitnjača, nadbubrežna žlijezda, gušterača, hipotalamus i mnoge druge endokrine žlijezde rade brže kako bi održale odgovarajuću ravnotežu u tijelu.

Sve te aktivnosti troše energiju i zahtijevaju nutrijente te sve one iscrpljuju naš organizam. Da bi fizička aktivnost donijela prilagodbe i poboljšanja kojima težimo treba je podržati, odnosno popratiti odgovarajućom prehranom.

Prije treninga se može jesti, čak to može biti od koristi, ali se treba zadržati na nekom manjem zalogaju. Zalogaj prije treninga imat će važnu ulogu u cijelom planiranju prehrane. Naime, taj će vam malen, ali važan obrok omogućiti da dobro podnesete trening i, što je najvažnije, da mišići i imunološki sustav izbjegnu posljedice napornog treninga. Obrok prije vježbanja trebao bi biti lako probavljiv, ne bi smio biti previše zaslađen i trebao bi sadržati dovoljno aminokiselina.

Nutricionisti predlažu jogurt od obranog mlijeka, žitarice i šumsko voće.

Što jesti nakon treninga?

Nakon treninga mišići će biti „gladni” i glavni cilj vam treba biti dati im odgovarajuću hranu neovisno o tome je li cilj vašeg vježbanja mršavljenje ili izgradnja mišićne mase.

Morate konzumirati odgovarajuću količinu proteina, ugljikohidrata i esencijalnih masnih kiselina te jednostavnih šećera. Nutricionisti tako nakon vježbanja predlažu: sušenu govedinua, bijelo meso ili nemasnu ribu, suho voće i masne sjemenke i raženi kruh ili integralne pločice od riže ili kukuruza, piše Živim.hr.