Neki sastojci grejpa se razgrađuju u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga konkuriraju istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik.

U tom slučaju se antibiotik ne može razgraditi i izlučiti na vrijeme čime se (preporučenim redovitim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina lijeka u organizmu i do toksičnih razina, a to može imati štetne posljedice, objasnila je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba za 24sata.

Dodala je kako nije mudro uzimati ni kalcij i magnezij.

“Poznato je da kalcij iz mlijeka, mliječnih proizvoda i hrane koja sadrži kalcij, ali i lijekova koje koristimo u liječenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crijevima, to posebno vrijedi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika. U tom slučaju se ne postiže terapijska doza lijeka u organizmu dostatna za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To se može izbjeći uzimanjem lijeka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijem”, pojasnila je i dodala da sličan učinak ima i hrana s kiselim okusom, ali i hrana bogata vlaknima.

Kaže da uzimanje magnezija u kombinaciji s antibiotikom može smanjiti apsorpciju lijeka i tako ga napraviti manje učinkovitim u borbi s bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata prije ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vrijeme.

Treba izbjegavati i alkohol.

“On ne utječe negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lijekova pa tako ni s antibioticima. Posebice ne s antibiotikom metronidazolom gdje može izazvati hipoglikemiju, mučninu, povraćanju, smetnje disanja, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju”, upozorava dr. Čilić.

Njezina preporuka što uzimati uz antibiotike

“Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crijevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom liječenju kako se ne bi pojačavao učinak martefarina, a posljedica bila neželjeno krvarenje”, kaže liječnica.

Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crijevna flora na koju antibiotici negativno djeluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre.

“Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crijevima i koje čine mikrobiotu našeg tijela. Njihovo smanjenje može uzrokovati narušenu ravnotežu crijevne flore i dovesti do proljeva, te rasta drugih uzročnika kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crijevne flore. To su lakto i bifido bakterije, koje možemo uzeti u obliku mliječnih kultura ili tableta”, savjetuje dr. Čilić.

Također, antibiotike treba uzimati s dovoljno tekućine (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor.

“Antibiotike trebate popiti u točno određeno vrijeme jer je učinak jedne doze vremenski ograničen i mora postojati kontinuitet koncentracije lijeka u tijelu kako bi on bio učinkovit. Farmakoindustrija u zadnje vrijeme pokušava smanjiti broj uzimanja lijeka u toku dana kako bi se suradljivost pacijenta održala kao i učinkovitost liječenja”, pojašnjava dr. Čilić za N1.