Slabe kosti, depresija...

Evo što se može dogoditi vašem tijelu ako ne provodite dovoljno vremena na suncu

Zdravlje   |   Autor: ŠibenikIN   |   26.04.2021 u 17:51

  Ilustracija/ŠibenikIN
Kad kožu izložite suncu, vaše tijelo započinje s proizvodnjom vitamina D, poznatog i kao vitamin Sunčeve svjetlosti. On igra vrlo važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju mnogih organa i tkiva u tijelu. No, ljudi koji izbjegavaju biti na suncu ili ne dobivaju dovoljnu količinu Sunčeve svjetlosti mogu patiti od različitih negativnih posljedica.

Bright Side je izdvojio najčešće simptome nedostatka vitamina D:

Slabe kosti

Kalcij i vitamin D odavno su prepoznati kao važni i neophodni hranjivi sastojci za zdravlje i mineralizaciju kostiju. Kalcij se apsorbira u tankom crijevu uz pomoć vitamina D. Nedostatak “sunčanog vitamina” dovodi do smanjenja apsorpcije kalcija, što rezultira slabljenjem koštane strukture, prenosi Index.hr.

Ljudi koji ne provode dovoljno vremena na suncu mogu patiti od bolova u kostima, mišićne slabosti, rahitisa, osteomalacije i osteoporoze. Vrlo je važno održavati odgovarajuću dozu vitamina D u tijelu, a glavni izvori vitamina D su Sunčeva svjetlost, zdrava prehrana i dodaci.

Deformacije stopala

Budući da vitamin D olakšava apsorpciju fosfata i kalcija, može biti vrlo koristan u rješavanju problema povezanih s kostima. Nedostatak kalcija u kostima rezultira promjenama koštane strukture i njihovom deformacijom.

Povećavanje unosa vitamina D u obliku dodataka ili izlaganjem Sunčevoj svjetlosti može mnogima pomoći u održavanju odgovarajuće razine kalcija u kostima i stanicama. Vitamin D mogao bi se koristiti za kontrolu ili prevenciju kronične boli u stopalima, posebno one koja je povezana sa stanjima poput osteoporoze, plantarnog fasciitisa, artritisa i drugih oblika upaljenih zglobova i tetiva.

Rak debelog crijeva

Studije su pokazale da niska izloženost suncu i, prema tome, nedovoljna količina vitamina D u stanicama na kraju može dovesti do razvoja raka debelog crijeva. Razina vitamina D određuje preživljavanje i rast stanica karcinoma. Dovoljne razine vitamina D povezane su s boljim ukupnim preživljavanjem pacijenata s rakom debelog crijeva. No, potrebna su dodatna klinička ispitivanja kako bi se procijenilo može li dodatak vitamina D pomoći u prevenciji ili smanjenju rizika od razvoja kolorektalnog karcinoma.

Depresija

Ljudi danas obično provode više vremena ispred računala, umjesto da šetaju ili samo provode vrijeme vani. Čak i kad imamo vremena za odmor, gledamo TV emisije ili igramo videoigre.

Ispostavilo se da sunce igra vrlo važnu ulogu u stavljanju osmijeha na lice, jer nedostatak svjetlosti stvarno ubija raspoloženje. Što se više zaključavamo u 4 zida, to postajemo tužniji.

Problemi s kožom

Budući da je psorijaza kvar u radu imunološkog sustava, vitamin D mogao bi pozitivno utjecati na ravnotežu. Izloženost ultraljubičastim zrakama B može biti učinkovit način liječenja psorijaze, akni i drugih kožnih problema.

No, ne morate se sunčati da biste dobili dovoljno vitamina D. Međutim, trebali biste biti oprezni i pokušati se ne izlagati prejakim UV zrakama, jer postoji povećani rizik od melanoma među pacijentima sa psorijazom.

Debljanje

Mišićna slabost, bolovi u kostima i deformacija mogli bi pridonijeti debljanju, otežavanju aktivnosti i sagorijevanju kalorija. Također, vitamin D i hormon leptin zajedno djeluju na kontrolu tjelesne težine. Leptin, proizveden u masnim stanicama, šalje mozgu signale da obavijesti osobu da je sita. Vitamin D pomaže da takvi signali dođu do mozga, a nedostatak tog vitamina može prekinuti ciklus. Kao rezultat toga, ne osjećate se sitima i prejedate se.

Vitamin D možete dobiti izlaganjem Sunčevoj svjetlosti i prakticiranjem zdrave prehrane. Obavezno uključite ribu (sabljarka, tuna i losos), žumanjke i namirnice poput mlijeka, kruha od cjelovitih žitarica, jogurta i soka od naranče, prenosi Index.

Kognitivni poremećaji

Nedavna istraživanja pokazala su da se sada kognitivna disfunkcija i demencija nalaze na podužem popisu stanja uzrokovanih nedostatkom vitamina D. Njegova niska razina može povećati rizik od kognitivnog pada kod starijih osoba.

2015. godine bilo je istraživanje koje je obuhvatilo preko 60.000 pojedinaca i pomoglo je utvrditi da ljudi koji žive na sjevernim geografskim širinama imaju značajno povećan rizik od razvoja demencije u odnosu na one koji žive na južnim geografskim širinama, prenosi Bright Side.

Podijeli:        

// PROMO

// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO