A to se događa vrlo brzo: novo izvješće otkriva da je prošli mjesec bio daleko najtopliji lipanj u povijesti, a posljednjih devet godina svaki put je lipanj rušio rekord iz prethodne godine, prenosi CNN.

Ekstremno vrući dani, najtopliji u ljetnim mjesecima, sada su češći nego što su bili 1970. godine na oko 195 lokacija diljem SAD-a, pokazuju podaci istraživačke skupine Climate Central. Nekih 71 posto tih lokacija sada se suočava s najmanje sedam dodatnih ekstremno vrućih dana svake godine.

Možda se ne čini kao mnogo, no posljedice su katastrofalne.

U jednom okrugu savezne države Teksas, najmanje 11 ljudi umrlo je u tek nešto više od tjedan dana tijekom toplinskog vala u lipnju. U Meksiku su visoke temperature ubile najmanje 112 ljudi od ožujka ove godine, a nedavni toplinski val u Indiji odnio je najmanje 44 života u saveznoj državi Bihar.

CNN donosi informacije o tome što se događa u našem tijelu tijekom ekstremno visokih temperatura, na što treba paziti i kako se zaštititi.

Što se događa u tijelu

Ljudsko tijelo “naviklo” je na određeni raspon temperatura, najčešće između 36 i 37 stupnjeva Celzijusa. Kada mozak osjeti promjenu – bila ona viša ili niža od normalnog raspona – on pokuša pomoći tijelu da se rashladi ili zagrije, kaže dr. Judith Linden, zamjenica izvršnog direktora odjela za hitnu medicinu medicinskog centra u Bostonu.

“Ima nekoliko načina na koje mozak pokušava ohladiti tijelo. Jedan od njih, prvi koji nam pada na pamet, je znojenje”, kaže Linden. “Pore se otvaraju, tijelo se znoji, a taj znoj isparava, što hladi tijelo.”

Drugi način na koji se tijelo hladi je širenjem krvnih žila i ubrzavanjem pulsa, čime toplina i krv dolaze na površinu tijela i pomaže u oslobađanju viška topline.

Kada smo izloženi visokim temperaturama, tijelu postaje sve teže efikasno se ohladiti, a ako je okolina vruća i vlažna, znoj ne isparava lako – što temperaturu tijela dodatno podiže, prenosi Mayo Clinic.

“Ako je vlaga u zraku visoka, zapravo nije potrebna iznimno visoka temperatura zraka kako bi se stvorio osjećaj ekstremne vrućine”, kaže Linden.

Visoke tjelesne temperature mogu izazvati oštećenja mozga i drugih vitalnih organa, upozorava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, ali i do nekoliko bolesti izazvanih vrućinom.

Vrste bolesti izazvanih vrućinom

Blage bolesti izazvane vrućinom, uključujući grčeve, ujedno su i najčešće, kaže Linden. Grčeve mogu imati ljudi koji se mnogo znoje, uključujući i tijekom tjelesnih aktivnosti. Jako znojenje troši svu sol i vlagu iz tijela, što može dovesti do bolova i grčeva u mišićima, najčešće u abdomenu, rukama ili nogama, kaže CDC.

Vrućina može izazvati i osip na tijelu. Iritaciju kože izaziva jako znojenje na vrućem i vlažnom vremenu, a osip se najčešće pojavljuje kod djece, kaže CDC. Najčešće se radi o crvenoj nakupini prištića ili plikova na mjestima poput vrata, gornjeg dijela trupa ili unutrašnje strane lakta.

Kada se naše tijelo više ne može efikasno ohladiti, može doći do iscrpljenosti izazvane vrućinom.

“U ovom slučaju doći će do jakog znojenja, jer tijelo ulaže velike napore da pokuša izbaciti višak vrućine. Osjećat ćete vrtoglavicu, moguće i mučninu i glavobolju, a često koža problijedi i postane ljepljiva. Puls je ubrzan”, objašnjava Linden. “To je posljednji pokušaj tijela da se ohladi prije nego prijeđe granicu sigurnog.”

Toplinski udar najozbiljnija je bolest izazvana vrućinom, a može dovesti do smrti ako se ne liječi.

“Do udara dolazi kada temperatura vašeg tijela prijeđe 40-ak stupnjeva, a tjelesni mehanizmi počnu zakazivati”, kaže Linden.

Znakovi upozorenja uključuju iznimno visoku temperaturu tijela, crvenu i suhu kožu, ubrzani puls, glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i gubitak svijesti, kaže CDC.

Glavni znak toplinskog udara su zbunjenost i uznemirenost, kaže Linden.

“Kada netko na vrućini postanje zbunjen ili uznemiren, to treba tretirati kao toplinski udar. Morate nazvati hitnu službu ili bez odlaganja pronaći pomoć, a osobu maknuti s vrućine”, savjetuje ona.

Tko je u najvećoj opasnosti

Stariji, ljudi s kroničnim bolestima i djeca u najvećoj su opasnosti od teških oblika bolesti izazvanih vrućinom.

Manje je vjerojatno da će stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima na vrijeme osjetiti i reagirati na promjene u temperaturi, a neki od njih možda uzimaju i lijekove koji pogoršavaju efekte vrućine, kaže CDC.

“I vrlo mlada djeca su u opasnosti jer je manje vjerojatno da će prepoznati znakove bolesti i maknuti se s vrućine ako se počnu pregrijavati”, kaže Linden.

Mladi sportaši i kućni ljubimci također su u opasnosti, kaže ona.

“Na ovim temperaturama apsolutno nikada, ni u kojem slučaju, ne smijete dijete ili životinju ostaviti u automobilu, čak ni na minutu”, upozorava Linden.

Kako se zaštititi?

Prvo, pripazite na simptome iscrpljenosti ili drugih bolesti izazvanih vrućinom.

“Ako netko počne osjećati slabost ili vrtoglavicu, mučninu ili glavobolju, reagirati treba odmah”, kaže Linden. “To znači da ih morate maknuti s vrućine i odvesti u hladniji prostor.”

U hlađenju može pomoći i vlaženje kože vodom i uzimanje tekućina. Ako netko počne gubiti svijest ili dođe do mučnine ili povraćanja, treba zvati hitnu.

“Ako vidite ikoga u ikakvom stanju zbunjenosti, to je znak za uzbunu”, dodaje Linden.

Kada je vani vruće, pokušajte izbjeći aktivnosti na otvorenom – pogotovo u periodu od 11 ujutro do 3 popodne, kaže Linden. Ako morate izići van, odjenite svijetlu odjeću, pokrijte glavu i pijte mnogo tekućine.

Ne čekajte da ožednite prije nego popijete vode – sam osjećaj žeđi može biti znak dehidracije. Linden preporuča da svakih sat vremena popijete najmanje čašu vode.

“Ako počnete osjećati slabost ili vrtoglavicu, ako se počnete znojiti i srce vam počne ubrzano lupati, odmah se maknite s vrućine”, kaže Linden.

Pokušajte pronaći zatvorene prostore kamo se možete otići rashladiti. Može pomoći i samo nekoliko sati u javnim prostorima poput knjižnica ili shopping centara, prenosi N1.

“Ako se nalazite u vrlo zagrijanoj sobi, ventilator vam neće pomoći. Ako imate samo ventilator, morate redovito vlažiti kožu vodom. Samo u tom slučaju će vam ventilator pomoći”, kaže Linden.

Na kraju, obiđite svoje susjede, roditelje i prijatelje, pogotovo starije pojedince koji možda žive sami ili su izolirani, savjetuje ona.