Ali čak i dok gledate film na kauču kod kuće možda ćete morati zijevati.

Te se situacije jako razlikuju jedna od druge i nijedna od njih nema veze sa spavanjem. Stoga zaključujemo da se zijevanje ne odnosi samo na trenutak kada idete u krevet ili na jutarnji zvuk budilice.

No onda, zašto zijevamo?

Zijevanje je urođena i nevoljna reakcija – čak su i novorođenčad sposobna zijevati širom otvorenih usta, prije nego što roditeljsko obrazovanje intervenira kako bi nametnulo ograničenja u izražavanju te potrebe.

Uzmite u obzir da je čak i fetus u majčinoj utrobi sposoban zijevati, te da je zijevanje uobičajena praksa kod mnogih životinjskih vrsta (psi, mačke, majmuni, pande…).

To je način disanja koji čini da se usta prekomjerno šire i koji je povezan s mišićnim kontrakcijama koje ne uključuju samo usta i grlo, već cijelo tijelo: zapravo, tijekom zijevanja trup se izdužuje, a mišići ruku i ramena opuštaju, prenosi Novi list.

Ovaj mali fenomen (zijevanje traje nekoliko sekundi) omogućuje tijelu da pohrani znatnu količinu kisika, što potiče cirkulaciju i cirkulacijsku razmjenu između vanjskog okruženja i unutrašnjosti tijela: na taj način možete održavati temperaturu, a razine oksigenacije mozga konstantne u svakom trenutku.

Mehanizam je jednostavan i vrlo sličan onom ventilatora koji nalazite unutar vašeg računala: kada je stroj previše opterećen i pod pritiskom, on aktivira ventilator kako bi spriječio pregrijavanje krugova.

Isto se događa i u vašem mozgu: ako ste jako zauzeti određenom situacijom i koncentrirani na ono što radite, vjerojatno će doći do zijevanja kako biste vratili pravu temperaturu unutar vašeg mozga, kao i oksigenaciju potrebnu da radi najbolje.

Također, postoje i drugi razlozi koji nas tjeraju na zijevanje, a jedan od njih je nesvjesni refleks zbog toga što smo upravo vidjeli (ili čuli) nekoga kako zijeva.

Vidjeti nekoga kako zijeva (čak i na filmu) potaknut će, na nesvjesnoj razini, naš refleks oponašanja, a to će nas “zaraziti”, tjerajući da i mi zijevamo.