Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti širom svijeta, uzimajući skoro 18 milijuna života svake godine, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), prenosi N1.

Konzumiranje najmanje dvije porcije avokada tjedno smanjilo je rizik od srčanog udara za 21 posto u usporedbi s izbjegavanjem ili rijetkim konzumiranjem avokada. Međutim, nije bilo ekvivalentne koristi u smanjenju rizika od moždanog udara, prema studiji objavljenoj ovog tjedna u Journal of the American Heart Association.

Porcija avokada, koji je voće, definirana je kao “½ avokada ili ½ šalice avokada koji je otprilike težak 80 grama”, rekla je autorica studije Lorena Pacheco, suradnica na postdoktoratu na odjelu za prehranu na Harvard T.H. Chan School of Public Health u Bostonu.

“Iako nijedna hrana nije rešenje za rutinsku zdravu ishranu, ova studija je dokaz da avokado ima moguće zdravstvene koristi”, rekla je u priopćenju Cheryl Anderson, predsjednica Savjeta za epidemiologiju i prevenciju Američkog udruženja za srce (AHA). Anderson nije bila uključena u studiju.

Ona je istaknula da su “potrebne strategije za poboljšanje unosa zdrave ishrane koju preporučuje AHA kao što je mediteranska prehrana, koja je bogata povrćem i voćem”.

Dugoročna studija

Studija je pratila više od 68.000 žena i 41.000 muškaraca koji su bili uključeni u dvije dugoročne vladine studije o faktorima rizika za kronične bolesti: Zdravstvena studija medicinskih sestara i Studija o praćenju zdravstvenih radnika. Sudionici nisu imali karcinom, bolesti srca i moždani udar na početku studije i ispunjavali su upitnike o prehrani svake četiri godine u periodu od 30 godina, piše CNN.

Osim razmatranja ukupnog utjecaja konzumiranja avokada, istraživači su napravili statističko modeliranje i otkrili da se konzumacijom pola porcije avokada, što je četvrtina šalice, dnevno umjesto iste količine jaja, jogurta, sira, margarina, maslaca ili prerađenog mesa, smanjuje rizik od srčanog udara za 16 posto do 22 posto.

“Puna korist od redovnog konzumiranja avokada, koja je ovdje primjećena, proizilazi iz zamjene avokada za hranu koja je manje zdrava”, rekao je dr. David Katz, specijalist za prevenciju bolesti  i zdravu prehranu koji nije bio uključen u studiju.

Međutim, studija nije pronašla razliku u smanjenju rizika kada je pola porcije avokada zamijenjeno ekvivalentnom porcijom orašastih plodova, maslinovog i drugih biljnih ulja. To ima smisla, rekao je Katz, jer zdravstvene koristi ovise od tome koja hrana se zamjenjuje.

“Ako bi, na primjer, uobičajena zamjena bila između avokada i oraha ili badema, učinci na zdravlje bi vjerojatno bili zanemarivi jer hrana ima slična nutritivna svojstva i očekivane zdravstvene učinke”, rekao je Katz.

Ali ako bi avokado zamijenio maslac i margarin kao namaz, ili bi se uzimao umjesto prerađenog mesa ili sira, “razlike u prehrani bi bile velike” i očekuje se da će promijeniti zdravstveni ishod, dodao je on.

Iako je avokado “posebno bogat izvor mononezasićenih masti, polinezasićenih masti i vlakana”, on također može biti skup i samim tim nedostupan svima, rekao je Katz.

Slične zamjene mogu uključiti orahe, bademe, masline, maslinovo ulje i razne sjemenke poput bundeve i lana, rekao je.

Ostale namirnice koje treba uključiti i koje imaju veliku zdravstvenu korist po “mnogo nižim cijenama”, uključuju grah, slanutak i leću, “i možda cijela zrna i srodne sjemenke poput kvinoje”, rekao je Katz.

Sprečavanje bolesti srca

Sprečavanje srčanih bolesti podrazumijeva održavanje tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola pod kontrolom, dosta kvalitetnog sna i redovnog vježbanja, upravljanje stresom, ograničavanje alkohola i izbjegavanje upotrebe duhana i zdravu prehranu s nižim udjelom šećera, prerađene hrane i zasićenih masti, prema Nacionalnoj medicinskoj biblioteci.

Američko udruženje za srce kaže da je vašem tijelu potrebna mast da bi povećala energiju, zaštitila organe, proizvodila hormone i pomogla u apsorpciji hranljivih materija. Međutim, masti kao što su mononezasićene i polinezasićene masti su izbor za zdravlje srca.

Maslinovo ulje, ulje od kikirikija i sezamovo ulje su izvori mononezasićenih masti, zajedno s avokadom, putrom od kikirikija i mnogim orašastim plodovima i sjemenkama.

Zasićene masti i trans masti podižu razine LDL-a, poznatog kao “loš kolesterol”, kaže AHA. Zasićene masti, kao što je maslac, obično su čvrste na sobnoj temperaturi i nalaze se u punomasnim mliječnim proizvodima, jajima, kokosovim i palminim uljima, te masnoj govedini, svinjetini i dr.

Umjetno proizvedene trans masti, koje se nazivaju i djelimično hidrogenizirana ulja, podižu loš LDL kolesterol i snižavaju dobar HDL kolesterol, što može povećati rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.

Oni se često mogu naći u “prženoj hrani kao što su krafne i peciva, uključujući kolače, pite, keks, smrznutu pizzu, sitne kolače, krekere, margarin i druge namaze”, navodi AHA.