Da bi poboljšale pristup lijekovima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, kompanije primjenjuju strategije koje uključuju dobrovoljno izdavanje dozvola za proizvodnju i izgradnju proizvodnih kapaciteta, utvrdila je zaklada. Napredak je na tom području ograničen na određene skupine zemalja i na određene skupine lijekova, naglašava Access to Medicine koji izvješća objavljuje u razmacima od dvije godine.

Popunjavanje tih praznina mora biti prioritet u idućim godinama, rekla je izvršna direktorica zaklade Jayasree Iyer. Rezultati odražavaju davno uspostavljen obrazac i otkrivaju da je farmaceutska industrija sklona dati prednost zemljama u kojima postoji tržište, objasnila je Iyer. Kompanije se moraju pobrinuti da njihovi proizvodi budu registrirani i u zemljama s niskim prihodima i time njihovim vladama signalizirati da moraju ulagati u jačanje zdravstvenih sustava i pronaći načina da lijekovi dođu do pacijenata, rekla je Iyer.

“Budu li kompanije uporno zanemarivale zemlje s niskim prihodima, nikada nećemo u širem opsegu riješiti problem pristupa”, upozorila je.

Zaklada je sastavila ljestvicu 20 vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija, prema nastojanjima da poboljšaju pristup lijekovima u 108 zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Prvo mjesto na ljestvici proizvođača dostupnih lijekova ponovno je pripalo britanskom GSK-u, kao i 2020., a na drugom je američki Johnson&Johnson. Britansko-švedski proizvođač lijekova AstraZeneca skočio je sa sedmog na treće mjesto zahvaljujući dobrovoljnim dozvolama za proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa.

Posebno zabrinjava stagnacija ulaganja farmaceutskih tvrtki u razvoj lijekova za nove zarazne bolesti, koje nesrazmjerno snažno pogađaju zemlje u razvoju i sve se brže šire zbog klimatskih promjena i migracija, istaknuli su autori izvješća.

Lijekove za takve zarazne bolesti pokušava razviti samo pet kompanija, uključujući J&J, Bayer, Merck i Takedu, no čak i ti projekti ciljaju na mali broj prioritetnih patogena. To znači da se zanemaruje većina ostalih patogena koji bi mogli izazvati novu pandemiju ili epidemiju, napisali su.

“Točno je da nas je covid-19 naučio da kompanije mogu biti agilne, ali sve manje njih može biti naš oslonac u potrazi za rješenjem svjetskih kriza koju izaziva pandemija”, kazala je Iyer.