Iako postoje različite vrste bundeva, gotovo sve koje koristimo za prehranu sadrže vitamine, kalij, alfa-linolensku kiselinu te omega-3 masne kiseline koje su vrlo važne za zdravlje srce i jačanje imuniteta.

Vrste bundeva

U Hrvatskoj imamo mogućnost uzgajanja i isprobavanja raznih vrsti bundeva, no treba biti oprezan jer su neke samo dekorativne i nisu jestive. Dekorativne bundeve mogu biti velike i male u raznim bojama od nijanse zelenih, žutih pa i crvenih.

Bundeve s našeg područja stižu iz porodice Cucurbitaceae i nazivaju se još tikvama i bučama, a riječ je o jednogodišnjoj biljci koja daje sočne i ukusne plodove. Većina vrsti bundeva u naše je krajeve stigla iz Amerike, odnosno Meksika, a u početku se radilo o velikim bundevama koje su se uzgajale kao hrana za stoku.

Ova puzava biljka može imati stabljiku veličine do 10 metara na kojoj rastu žuti cvjetovi u podnožju listova. Listovi su veliki, srcolikog oblika i hrapavi. Plod bundeve ovisit će o vrsti, no obično se radi o kuglastim ili duguljastim oblicima. Okus bundeve je obično slatkast i blag, a sjemenke su više gorke, ali također vrlo ukusne, piše N1. 

Vrste bundeva, hranjivost i kako se pripremaju?

Kod nas i u svijetu se za prehranu najčešće koristi par vrsti bundeve – butternut ili muškatna bundeva, hokaido bundeva, kabocha, acorn i obična bundeva.

Butternut bundeva

Muškatna bundeva ili engleskog naziva butternut bundeva se u kulinarstvo često koristi za izradu juha, slanih jela, pekmeza te za izradu kolača. Naziva se još i bundeva šećerka te putar tikva. Jedna je od najčešće korištenih buča jer može dugo stajati bez zamrzavanja nakon branja. Štoviše, što duže stoji, mekanija je i ukusnija za konzumiranje. Muškatna bundeva ima čvrstu koru narančaste boje, i mekanu narančastu unutrašnjost s brojnim sjemenkama.

Dobar je izvor kalcija, željeza, kalija, magnezija, fosfora te vitamina A, E, C i B kompleksa. Također sadrže više kalija nego banane. Svi ti nutrijenti, uključujući i vodu koju sadržava u velikoj količini, pomažu u boljem funkcioniranju organizma. Butternut tikva je tako dobra za srce, probavu i imunitet.

Neki od benefita butternut bundeve su:

– spušta i regulira krvni tlak
– prevenira astmu
– smanjuje rizik od nastanka raka
– regulira razinu šećera u krvi
– pomaže zdravlju kose i kože
– poboljšava rad imuniteta
– poboljšava probavu

Muškatnu tikvu nakon branja treba držati u hladnom, suhom i dobro ventiliranom skladištu u kojem je temperatura od 13 do 16°C, a relativna vlažnost od 50-70%. Tako se može skladištiti do šest mjeseci.

Hokaido bundeva

Hokaido bundeva je slatkastog okusa pa se isto može koristiti za pripremu krem juha od bundeve, pekmeza i džemova, variva i kolača. Ova vrsta se lako uzgaja jer nije osjetljiva te je obično manjeg oblika i čvrste, narančaste kore. Odličan je izvor vlakana, vitamina A i vitamina C. Sadrži i vitamine B kompleksa, kalij, kalcij, željezo, tiamin te betakaroten. Često se koristi u jelovnicima za gubitak kilograma jer ima malo kalorija i diuretik je.

Hokaido bundevu bi bilo dobro uvrstiti u prehranu jer:

– pomaže zdravlju gušterače
– pospješuje probavu i gubitak kilograma
– pomaže zdravlju bubrega
– dobra je za zdravlje srca

Kabocha bundeva

Ova velika, zelena bundeva u naše je krajeve stigla iz Azije te se uzgajala zbog ukusnog mesa koje je dosta suho. Kora kabocha bundeve je zelene boje, tanja od ostalih te ima specifičan miris i jak okus koji neki uspoređuju s lubenicom. Kabocha bundeva u kuhinji se koristi za izradu slanih i slatkih jela, a najbolje je koristiti je dok je mlada, a ne nakon stajanja. Sjemenke u tamno narančastom mesu su brojne, ali također jestive. Ova tikva sadrži veće razine betakarotena, vitamina A i C, kalija i željeza te folnu kiselinu, vitamine B skupine i kalcij u tragovima.

Kabocha bundeva se može koristiti za izradu juha, priloga, variva, ali i kolača, pekmeza i pudinga. U kuhinji se ova bundeva može koristiti kao zamjena za krumpir. Ovo su neke od dobrobiti ove buče:

– olakšava probavu
– pomaže rad srca i jetre
– pomaže kod bubrežnih kamenaca
– pomaže kod žučnih kamenaca
– smanjuje probleme srca i gušterače

Kako pripremati bundevu?

Bundeve, kao i svo drugo povrće, najbolje je jesti dok je svježe te ih pripremati sa što manje ulja i na što manjoj temperaturi. Buče se mogu i smrzavati te takve koristiti kroz cijelu godinu. Smrzavanje bundeva se čini tako da je prvo operete, očistite pa narežete na kockice i tako zamrznete. Prvo narezane kockice zamrznite odvojeno na pladnju i tek onda ih stavite u vrećicu zajedno.

Bundeve možete zamrzavati svježe ili kuhane. Ako želite imati spremnu bundevu za krem juhu možete je očistiti i izblendati te takvu pospremiti u vrećicu. Najbolje bi bilo da pospremite količinu potrebnu za jedan obrok jer se jednom smrznuta i otopljena hrana ne bi trebala ponovno smrzavati.

Za pripremu juha od bundeva ona se može lagano izblendati jer je meso mekano, te se samo ukuha uz ostale sastojke po želji. Gotovo sve vrste bundeva se odlično slažu uz začine poput bosiljka, ružmarina i papra pa će tako odlično odgovarati uz brojna slana jela. Osim što je možete blendati, možete je rezati na kockice ili na trakice i kao takvu dodati u variva ili u salate. Prilikom pripreme variva uzmite u obzir da se bundeva ne treba dugo kuhati pa bi je bilo dobro dodati pri kraju jela.