Kardiovaskularne bolesti ubojica su broj jedan u Hrvatskoj. Prošle su godine po preliminarnim podacima usmrtile gotovo 23.000 ljudi. Grad je to veličine Vukovara, ako gledamo novi popis.

U ukupnom broju umrlih, kardiovaskularne bolesti čine udio od 37 posto, a covid 14 posto. “Kad gledamo stope smrtnosti zapravo su one veće kod muškaraca i rastu od 45. godine, kod žena negdje od 55. godine, kaže dr. Ivana Brkić Biloš iz HZJZ-a.

Zabrinjava usporedba s pretpandemijskom 2019. “Tu se vidi rast umrlih za skoro 900 osoba, što je značajno i što govori o tome da zaista moramo donijeti nacionalni plan prevencije i suzbijanja kardiovaskularnih bolesti”, ističe dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu.

“Infarkt miokarda je vodeći uzrok smrtnosti, dakle on uzrokuje ishemiju miokarda, znači smanjeni dotok krvi i kisika u pogođeno područje srčanog mišića”, pojašnjava akademik Davor Miličić, upravitelj zaklade Hrvatska kuća srca.

Pušenje, povišeni krvni tlak, pretilost, premala tjelesna aktivnost, kolesterol – neki su od rizičnih čimbenika. “Pušenje je veliki rizični čimbenik za nastanak kardiovaskularnih bolesti i on je u zadnjih godina ipak nešto u smanjenju što se tiče same prevalencije”, ističe dr. Brkić Biloš.

Kad je riječ o infarktu, alarm je bol u prsima. “To je bol, pritisak, žarenje, pečenje, govorim o tipičnoj prsnoj boli za srce, iza prsne kosti. Mnogi misle da je to lijevo, lijeva ruka, a to je u pravilu kod većine ljudi bol, težina iza prsne kosti”, kaže akademik Miličić.

Važno je na te simptome i reagirati. “Kad se radi o infarktu miokarda ta bol traje 10, 15 i više minuta, a kad se radi o onome što nazivamo angina pectoris, onda se bol pojavi, traje nekoliko minuta, prestane, onda se opet javi. I jedno i drugo su simptomi koji su alarmantni”, ističe Miličić.

Na niz rizika možemo sami utjecati. Krenite od tjelovježbe, prenosi Dnevnik.hr.