Evo odgovora

Antipsihotici: Kako djeluju, koliko brzo i tko bi trebao biti posebno oprezan?

Zdravlje   |   Autor: ŠibenikIN   |   27.10.2022 u 21:26

Antipsihotici ili antipsihotični lijekovi koji se nazivaju i neuroleptici koriste se za liječenje simptoma psihotičnih poremećaja poput psihoze, shizofrenije i manične faze bipolarnog poremećaja, ali mogu imati i širu primjenu.

Psihotični poremećaji su karakterizirani simptomima poput halucinacija i iluzija, a koji ometaju svakodnevno funkcioniranje kod oboljelih. Prisutna može biti i paranoja uz sumanut sustav grandioznih ideja.

Neuroleptici se mogu koristiti i izvan navedenih indikacija za liječenje anksioznosti, nesanice, agresivnog ponašanja i halucinacija koje se pojavljuju kao simptomi Alzheimerove bolesti. Ovisno o indikacijama se mogu koristiti i kod drugih bolesti, no obično u nižim dozama. Antipsihotici se mogu koristiti i kratkotrajno za prolazne psihotične simptome, piše N1

Što su antipsihotici i kako djeluju?
Djelovanje antipsihotika bazira se na blokiranju receptora neurotransmitera dopamina u živčanom sustavu. Dopaminski receptori D2, D3 i D4 povezani su s mentalnim bolestima čije djelovanje antipsihotici mogu blokirati, odnosno, ponašaju se kao snažni antagonisti. Međutim, blokiranje D2 receptora može izazvati nuspojave koje se pojavljuju u manjem obimu kod novijih antipsihotičnih lijekova.

Dopamin je neurotransmiter koji djeluje kao “glasnik” između neurona te se povezuje s osjećajem užitka i motivacije. Blokiranjem dopamina se smanjuje osjećaj delirija i halucinacije, odnosno, sprječavaju se molekule dopamina da uzrokuju neurološke učinke. Doduše, znanstvenici se slažu da još uvijek ne razumiju u potpunosti kako dopamin biološki signalizira. Dokazano je da dopamin ima ulogu u ovim bolestima i poremećajima:

– Parkinsonova bolest

– depresija

– poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)

– psihotični poremećaji poput shizofrenije

– ovisnosti o lijekovima i drogama

Dopamin se ne nalazi samo u mozgu već i u drugim organima. Znanstvenici su tako dokazali da antipsihotici blokiraju dopaminsko signaliziranje u mozgu, ali i u gušterači. Ovo dovodi do nekontrolirane proizvodnje hormona koji utječu na regulaciju glukoze u krvi. Na ovaj način može doći do pretilosti i dijabetesa. Ovo je jedna od poznatih nuspojava. Međutim, antipsihotici, posebice noviji atipični imaju manje nuspojave, ali i pomažu u ponovnom unosu serotonina što povećava njihovu učinkovitost kod liječenja depresivnih aspekata psihotičnih bolesti.

Nova generacija antipsihotika naziva se stabilizatorima dopaminskog sustava. Djeluju tako da stabiliziraju dopamin u slučaju previsokog ili preniskog prijenosa. Na ovaj način se lakše kontroliraju simptomi bez nekih nuspojava koje se pojavljuju kod drugih antipsihotika, piše N1

Nuspojave antipsihotika
U današnje vrijeme postoji velik izbor antipsihotika – od starije do novije generacije. U antipsihotike prve generacije spadaju klorpromazin, haloperidol, tioridazin, flufenazin i druge. Kod navedenih su istaknute i poznate ekstrapiramidalne nuspojave, te druge brojne nuspojave koje ovise o kombinacijama sustava na koje lijek ima antagonistički učinak. Nuspojave antipsihotika ovise o određenom lijeku.

Ekstrapiramidalne nuspojave se češće pojavljuju nego atipične, a dijele se na rane i kasne. Rane nuspojave antipsihotika uključuju:

– akatiziju – stalan obrazac nervoznih pokreta poput ljuljanja, tapšanja rukama ili lupkanja nogama

– parkinsonizam – stvaranje poremećaja u mozgu koji utječu na stvaranje sporih pokreta, tremor, ukočene mišiće, poteškoće u ravnoteži i hodanju

Kod kronične upotrebe antipsihotika može doći do kasne nuspojave poput tardivne diskinezije. Riječ je o nuspojavi kod koje nastaju nevoljni ponavljani pokreti, uglavnom oko područja usta, ali i udova. Ovi lijekovi mogu izazvati i porast hormona prolaktina, a to uzrokuje niz endokrinoloških nuspojava. Opasnost nuspojava antipsihotika je i u tome što kroničnom upotrebom mogu izazvati hipersenzibilizaciju dopaminskog receptora D2, a to dovodi do trajnih promjena. To se događa kod oko 5% bolesnika godišnje.

Nuspojave kod antipsihotika nove generacije
Nuspojave koje uzrokuju antipsihotici često su razlog odbijanja bolesnika te stigmatizacije u društvu. Nerijetko su se terapije zbog nuspojava prekidale te su bolesnici često doživljavali pogoršanje psihoze i ponovno hospitaliziranje. Kod uzimanja antipsihotika može doći do recidiva (20 posto) i invaliditeta (50 posto).

Konvencionalni antipsihotici ili starija generacija antipsihotika izazivaju više reakcija i veća je učestalost ekstrapiramidalnih nuspojava nego kod antipsihotika nove generacije. Kod ove vrste se pokazuje određena selektivnost za pojedine skupine neurona, odnosno, pokazalo se da ne utječu na blokiranje svih receptora jednako. To ostavlja prostora za stvaranje manje nuspojava.

Antipsihotici nove generacije znatno bolje djeluju na negativne i kognitivne simptome, a to se pokazalo ključnim za povoljan terapijski uspjeh. Znatno manje uzrokuju tardivnu diskineziju.

Među antipsihoticima nove generacije je klozapin koji je sintetiziran 60-ih godina prošlog stoljeća, a za koji se pokazalo da ne izazva ekstrapiramidalne nuspojave. Stoga je nazvan atipičnim, a kasnije postao prototipom nove, druge generacije antipsihotika. Ova vrsta antipsihotika djeluje i na serotoninske receptore, ne samo dopaminske, pokazuju selektivnost za pojedine skupine neurona te znatno bolje djeluje negativne i kognitivne simptome.

Pokazalo se da uzimanje često dovodi do porasta tjelesne težine, a moguće je i razvijanje agranulocitoze. Agranulocitoza je najteži oblik neutropenije, smanjenog broja neutrofila u krvi koju najčešće uzrokuju lijekovi ili stanje. Kod nedostatka neutrofila dolazi do oslabljenja imuniteta i gubitka sposobnosti organizma da se obrani od mikroorganizama.

Koliko brzo djeluju antipsihotici?
Antipsihotici u organizmu stvaraju reakciju u roku dva do šest tjedana ako se uzela adekvatna doza na dobar način primjene. Kod većine bolesnika se poboljšanje osjeća oko trećeg ili četvrtog tjedna liječenja. Postoje tvrdnje da bi se nakon liječenja antipsihotici trebali primjenjivati u najmanjoj dozi koja još postiže učinak kako bi se smanjila učestalost i intenzitet nuspojava.

Antipsihotici u trudnoći
Ne postoje službene preporuke vezane uz uzimanje antipsihotika u trudnoći. Preporučuje se oprez kod primjene i uzimanje isključivo kada je to neizbježno i kada se na taj način izbjegavaju komplikacije. Oprez je potreban i kod dojenja. Neki antipsihotici kod žena mogu izazvati probleme već prilikom začeća te se savjetuje primjena onih koji nemaju tu nuspojavu ako žena planira trudnoću.

Kod trudnoće je potrebno medicinski procijeniti je li veći rizik od relapsa psihoze ili štetnog utjecaja antipsihotika na razvoj djeteta. Trenutno ne postoje adekvatna istraživanja koja ukazuju na povećan rizik od pojave malformacija kod fetusa, dok neke studije pokazuju povećan rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja.

Novorođenčad izložena atipičnim antipsihoticima nove generacije ima veću incidenciju povećanog rasta i rodne težine u odnosu na novorođenčad majki koje su uzimale tipične antipsihotike.

Podijeli:        

// PROMO

// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO