Alergijska reakcija

Anafilaktički šok: Uzrok, simptomi gadnog problema koji može izazvati i smrt

Zdravlje   |   Autor: ŠibenikIN   |   05.08.2022 u 18:09

  Ilustracija/ Pexels
Anafilaktički šok je generalizirana alergijska reakcija koja nastaje gotovo netom nakon izravnog unosa alergena u krv kod preosjetljivih i senzibiliziranih osoba.

Najčešći primjeri alergena koji uzrokuju anafilaktički šok su injekcija penicilina i ubod pčele, stršljena ili ose. Anafilaktički šok može biti vrlo opasan jer u samo nekoliko minuta može nastupiti smrt, piše N1. 

Što uzrokuje anafilaktički šok?
Ovakva vrsta alergijske reakcija zapravo je maksimalni oblik tipa 1 koji stvara akutne simptome te ima moguć smrtni ishod ako dođe do potpunog razvijanja šoka. Anafilaktički šok je alergijska reakcija i sindrom koji ima različite simptome, a koji se razvijaju u cijelom tijelu.

Anafilaksija nastaje kod osoba koje su specifično senzibilizirane na određene alergene te putem unosa alergena direktno u krv. Iz tog razloga anafilaktički šokovi najčešće nastaju nakon uboda injekcijom, ubodom insekta te unosom neke namirnice ili lijekova.

Na mnogim lijekovima ćete kao jednu od nuspojava moći pročitati da uzrokuje anafilaktički šok, stoga uzrok anafilaksije mogu biti i lijekovi. Najčešći uzroci su penicilin (1 na 5000), otrovi insekata te radiokontrastna sredstva, piše N1. 

Ovo su i drugi mogući uzroci anafilaktičkog šoka:

– lijekovi poput antibiotika i lokalnih anestetika

– serumi

– otrovi raznih insekata (najčešće pčela, osa, stršljena i mrava)

– hormoni poput inzulina i estradiola

– hrana poput oraha, mlijeka, kikirikija, ribe, školjaka, kivija i slično

– otopine koje se primjenjuju prilikom imunoterapije

– enzimi

Simptomi anafilaktičkog šoka
Kod ove alergijske reakcije simptomi se pojavljuju odmah nakon unosa alergena izravno u tkivo ili oralno. Najčešće se reakcije pojavljuju već unutar sat vremena nakon unosa alergena, uboda insekta i slično.

U početku se javljaju simptomi slični drugim alergijskim reakcijama poput svrbeža kože, trnjenja usana i jezika, urtikarija i crvenilo kože. Česti simptom je i otečenost sluznica, jezika, usana i grla što uzrokuje otežano disanje. Kada dođe do ozbiljnog anafilaktičkog šoka dolazi do opstrukcije gornjih dišnih puteva zbog oticanja grkljana i okolnog tkiva. Razviti se može i sužavanje donjih dišnih puteva ili bronhokonstrikcija zbog uskih bronhiola. Kod anafilaktičkog šoka dolazi do intenzivnog pada tlaka, ubrzanog rada srca i aritmije. Ako dođe do zahvaćanja probave, odnosno gastrointestinalnog trakta može doći i do mučnine, povraćanja, bolnih grčeva i proljeva.

Kod anafilaktičkog šoka dolazi do smanjenog protoka krvi u mozgu te tada može doći do osjećaja nemira, vrtoglavice i nesvjestice.

Ovo su najčešći simptomi anafilaktičkog šoka:

– svrbež kože, urtikarija, crvenilo

– otežano disanje i gutanje

– šmrcanje, svrbež očiju

– povraćanje, proljev, mučnina

– bolovi u trbuhu, nadutost i grčevi

– ubrzani otkucaji srca

– spuštanje krvnog tlaka

– nepravilan i brz rad srca

– osjećaj nemoći, slabosti

– zimica i treskavica

– proširenost zjenica

– osjećaj tjeskobe, straha, nesvjestica

– sinkopa

– pad u komu

Navedeni simptomi mogu biti više i manje intenzivni kod preosjetljivih osoba, no na svaki treba obratiti pozornost. Brzo reagiranje može spasiti život alergične osobe ako je došlo do anafilaktičkog šoka.

Kako reagirati kada dođe do anafilaktičkog šoka?
Jedan je odgovor – brzo. Osobe koje znaju da imaju preosjetljivost na određene alergene koji mogu izazvati anafilaktički šok trebale bi sa sobom nositi setove za samopomoć. Bolesnici koji imaju povećan rizik od ponavljanja i nastanka anafilaksije uz sebe bi trebali imati EPI-PEN ili ANA-KIT setove za samopomoć. Riječ je o setovima sa špricama s iglom i adrenalinom za jednokratnu primjenu te tabletama antihistaminika za žvakanje.

Anafilaktički šok vrlo je opasan te se može razviti jako brzo, neočekivano i uzrokovati smrt. Ukoliko osoba ima preosjetljivost na neke alergene, trebala bi biti informirana o tome koji su simptomi anafilaktičkog šoka kako bi ga mogla prepoznati čim prije. Ako se radi o šoku koji je nastao zbog primjene lijeka, treba ga se odmah prestati uzimati te na neki način spriječiti daljnju apsorpciju istog.

Kod nastanka šoka nužno je pratiti sve vitalne funkcije, posebice rad srca, disanje i tlak. Nastavak reakcije mora biti brzi odlazak hitnoj službi.

Liječenje se odvija u bolnici kada se bolesnika postavlja u ležeći položaj s podignutim nogama te mu se daje terapija kisikom putem sonde ili maske. Uspostavlja se prolaznost dišnih puteva te daje infuzija fiziološke otopine. Bolesniku se daje adrenalin te antihistaminici, a kortikosteroidi mogu odgoditi daljnju anafilaktičku reakciju ako još nije došlo do ozbiljnih simptoma.

Bolesnici se trebaju pratiti u bolnici barem 24 sata nakon razvijanja anafilaktičkog šoka.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO