Afazija je stanje koje utječe na mogućnost komuniciranja, na govor, pisanje ili razumijevanje izrečene ili napisane riječi. Do nje dolazi nakon određenog oštećenja dijela mozga zaduženog za jezik te se može pojaviti odjednom ili se postepeno razvijati godinama. Afazija se tretira raznim govornim vježbama, a važno je i otkriti uzrok ovog stanja.

Što uzrokuje afaziju?

Afaziju mogu uzrokovati razna oštećenja na mozgu koja na primjer nastaju kao posljedica moždanog udara, ozljede, tumora na mozgu, bolesti kao što je demencija ili zbog neke infekcije. Afazija se može razvijati postepeno godinama, a nekada se može pojaviti odjednom kao privremena epizoda koju su uzrokovali migrena ili napadaj.

Kako prepoznati afaziju?

Afazija se može prepoznati po raznim smetnjama u govoru, a nekada i u pisanju. Tako će osoba koja ima afaziju imati problema s pronalaskom prave riječi, a ostali simptomi su:

· izgovaranje nepotpunih rečenica

· slaganje rečenica koje nemaju previše smisla

· korištenje izmišljenih riječi u govoru i pisanju

· nerazumijevanje drugih ljudi

· krivo izgovaranje riječi ili rečenica

· pisanje rečenica koje nemaju smisla

· problemi s čitanjem ili korištenjem brojeva

U nekim slučajevima afazija će biti blaga te osoba samo neće moći pronaći prave riječi kako bi se izrazila, dok u drugim situacijama afazija može bitno utjecati na svakodnevno sporazumijevanje ili čak potpuno onemogućiti normalnu komunikaciju.

Ovisno o samim simptomima, postoje dva glavna tipa afazije:

1. Senzorna afazija

Senzorna, odnosno Wernickeova afazija je nemogućnost prepoznavanja riječi ili izgovorenih rečenica. Jednako tako može biti prisutna i nemogućnost čitanja riječi na papiru. Ljudi s ovom afazijom najčešće pričaju u dugim rečenicama koje nemaju smisla, dodaju nepotrebne i izmišljene riječi te nisu svjesni da ih drugi ljudi ne razumiju.

2. Motorička afazija

Ova afazija se naziva još i Brocina afazija, a radi se o nemogućnosti pronalaska pravih riječi u govoru te korištenje kratkih rečenica. Osim toga, ove osobe mogu imati probleme s disgrafijom te čitanjem na glas, a može se pojaviti i paraliza desne strane tijela ili slabost u rukama i nogama na toj strani. Ipak, osobe s motoričkom afazijom razumiju izgovorene i napisane riječi te shvaćaju da imaju problem te ih to često frustrira.

Osim ovoga, postoji još nekoliko tipova afazije, a to su: globalna, transkortikalna (motorička, senzorna ili mješovita), konduktivna i amnestička afazija.

Kada je potrebno posjetiti liječnika?

Čim osoba primijeti kako je došlo do nekih smetnji kod govora, razumijevanja rečenica ili kod pisanja, potrebno je posjetiti liječnika. Kako bi se dijagnosticirala afazija treba napraviti određene pretrage kao što su CT glave ili magnetska rezonanca. Afaziju mogu imati osobe oba spola i svih godina, iako je češća kod starijih ljudi, posebno kod onih koji su imali moždani udar.

Kako se afazija tretira?

Nakon što je utvrđen uzrok problema i vrsta afazije, osoba će morati raditi sa stručnjakom na govornim manama. Potrebno je što prije početi s terapijom. Pomoći mogu razne vježbe govora, čitanja i pisanja, kao i određene aplikacije na mobitelu. Od izuzetne je važnosti da osobe s afazijom što više komuniciraju, bez obzira na nedostatke, te da se druže s drugima. Jednako tako je važna i podrška obitelji. Sam napredak će ovisiti o težini ozljede ili bolesti mozga, o dobi osobe te o stupnju oštećenja govora. Trenutno se istražuju i lijekovi koji bi mogli pozitivno utjecati na kemijske neurotransmitere u mozgu.

Zaključak

Afazija je stanje koje nastaje zbog određene ozljede, bolesti ili oštećenja na mozgu. Afazija može biti blago izražena, a može i potpuno onemogućiti komunikaciju. Dijagnosticira se raznim pretragama. Čim se primijete simptomi poremećaja govora ili pisanja važno je što prije se obratiti liječniku i krenuti s odgovarajućom terapijom, piše N1.