Nostalgija je osjećaj koji je relativno teško definirati jer s jedne strane uključuje tugu oko nečega što je prošlo i što više nemamo, a s druge strane uključuje ugodne osjećaje prema toj istoj stvari, pojašnjava mag.psih. Dubravka Pešorda iz Splita, pišu 24sata. 

Njezin zagrebački kolega, mag. psihologije Sandro Krašić iz udruge Kako si? kaže da je riječ o sentimentalnoj čežnji za prošlošću koja se sastoji od četiri komponente.

- Karakterizira je visoka razina ugode vezana za događaje iz osobne prošlosti, osjećaj nepovratnog gubitka, vremenska udaljenost od događaja iz prošlosti i jedinstvenost takvog događaja - pojašnjava on, dok psihologinja Lana Gjurić ističe kako je riječ o osjećaju koji se nekad pripisivao isključivo čežnji za domom kod iseljenika ili putnika, a danas je to sveobuhvatniji pojam.

- Usto, nekad je nostalgija imala negativnu konotaciju i nije bila poželjna, no znanstvena istraživanja unazad nekoliko desetaka godina pokazala su da je itekako riječ o korisnom i važnom osjećaju - ističe Gjurić.

Naši sugovornici slažu se kako nostalgiju mogu potaknuti mirisi, predmeti, slike, glasovi, glazba i bilo što što nas može vratiti u neka druga vremena.

- Znanstvena istraživanja u laboratorijskim eksperimentima su čak pokazala da osjećaj hladnoće pobuđuje nostalgiju, a to rezultira jačanjem fizičke otpornosti i stvaranjem unutrašnje topline i zagrijavanja. Dakle, osim što nam je toplo u emocionalnom smislu, nastaje i stvarna fizička toplina - ističe mag. psih. Gjurić.

Nostalgija se javlja, ističu naši sugovornici, upravo u nesigurnim vremenima ili kad pojedinci doživljavaju velike životne promjene.

Cijeli članak možete pročitati OVDJE.