Zašto zagrijavamo na 180?

Vrlo važan korak kod većine jela koja se spremaju u pećnici je zagrijavanje pećnice na određenu temperaturu prije pečenja, najčešće na 180 stupnjeva. Naime, na toj se temperaturi događa Maillardova reakcija pri kojoj se bjelančevine i šećeri povezuju i stvaraju spojeve koji daju posebne arome, okus, ali i teksturu. Povrće tada dobiva hrskavost, a meso zapečenu koricu, piše Index.hr.

Kod pripremanja mesa u pećnici često se naglašava kako ga je potrebno zapeći da ne bi iscurili sokovi, no zapravo se radi o poticanju Maillardove reakcije koja svim jelima iz pećnice daje poseban okus. 

Meso i povrće idu na iste temperature

Meso i povrće često spremamo u pećnici, no nije uvijek jednostavno dobiti dobro pečene obje namirnice. Da bi povrće bilo dobro pečeno i hrskavo, ono zahtijeva temperaturu između 200 i 230 stupnjeva. No prije samog pečenja potrebno ga je izrezati na jednake komade i osušiti ubrusom.

Odabir posude za pečenje također je važan jer u posudama ili tavama s višim stranama se para više koncentrira i povrće se tada može pretvoriti u kašu. Zato je bolje koristiti plehove za pečenje, ali pritom pazite da ih ne pretrpate namirnicama jer se neće ravnomjerno ispeći. Birajte veće plehove poput onih kakve imaju Beko Beyond pećnice jer na njih stane više namirnica pa ćete biti sigurni da će one biti ujednačeno pečene, a dodatni plus je i lako rukovanje plehovima.

Meso se najbolje peče na temperaturama od 200 do 230 stupnjeva, no prije pečenja u pećnici obavezno ga držite sat vremena na sobnoj temperaturi. Stavite li ga hladno u pećnicu, neće se ravnomjerno ispeći jer toplina neće uspjeti prodrijeti do mesa u sredini, a izvana će se činiti potpuno ispečeno. 

Također, za ujednačeno pečenje važna je i kvalitetna pećnica s ravnomjernim protokom zraka poput Beko Beyond pećnice s AeroPerfect tehnologijom koja je dizajnirana tako da vrući zrak jednako dopire do svakog dijela pećnice. Osim toga, i dizajn grijača je unaprijeđen te je njihova površina sada veća pa omogućuju jače zagrijavanje, a time i ujednačeno pečenje.

Oprezno s kolačima s puno šećera

Ako u receptu nije jasno naznačena uputa o temperaturi, kolače uglavnom pečemo na temperaturama od 160 do 180 stupnjeva, a duljina pečenja ovisi o tipu kolača i vrstama namirnica. Dobro je pritom znati da će kolači s više šećera lakše zagorjeti pa prilagodite temperaturu količini šećera u kolaču.

Kao i kod pripremanja mesa u pećnici, namirnice za kolače pripremite na sobnu temperaturu. To se posebno odnosi na jaja, mlijeko i maslac jer će korištenje hladnih sastojaka rezultirati nejednako ispečenim biskvitom. 

Temperatura od 160 do 180 stupnjeva odgovara biskvitima i sličnim slasticama, no kruh i kolače s kvascem ipak pecite na nešto višoj temperaturi, oko 200 stupnjeva. Tada inače dolazi i do karamelizacije, no tu treba biti vrlo oprezan kako ne biste umjesto željene karamelizacije dobili zagoreni gorki okus.