Alkohol djeluje kao depresor središnjeg živčanog sustava, a njegov psihoaktivni učinak na mozak može dovesti do promjene ljudske svjesnosti i brojnih drugih teških (ponekad i tragičnih) posljedica, piše portal Kreni Zdravo.

Utjecaj alkohola na organizam

Alkohol se smatra izravnim toksinom središnjeg živčanog sustava koji može uzrokovati različite poteškoće i poremećaje. Nakon konzumacije mali dio unesenog alkohola odmah prelazi u krvotok, a veći dio u tanko crijevo, nakon čega se apsorbira u krv. Nakon toga se razlaže, prvenstveno u jetri koja može preraditi samo određenu količinu alkohola, dok ostatak ostaje u krvotoku.

Nažalost, prekomjerna konzumacija alkohola opterećuje jetru i ostale organe, zbog čega se razvijaju komplikacije i oboljenja unutarnjih organa koja dovode do značajnog morbiditeta i mortaliteta te čestih hospitalizacija (najčešće bolesti su alkoholna bolest jetre, kronična upala gušterače i alkoholna kardiomiopatija).

Zbog općeprihvaćenog društvenog ponašanja povezanog s redovitom konzumacijom alkohola, brojni zdravstveni problemi prolaze nezapaženo, a razvoj ovisnosti se primijeti tek u poodmaklim fazama.

Utjecaj alkohola na mozak

Alkohol negativno utječe na procese u središnjem živčanom sustavu tako što ometa i oštećuje komunikacijske puteve mozga, jezične i govorne sposobnosti, kognitivne sposobnosti (posebno pažnju, pamćenje, prosuđivanje) te područja mozga koja kontroliraju ravnotežu i koordinaciju, što povećava vjerojatnost ozljeda i drugih negativnih ishoda (npr. prometne nesreće).

Dugotrajna konzumacija alkohola dovodi do značajnih promjena u neuronima, odnosno smanjenja njihove veličine i oštećenja neuronskih puteva.

Zlouporaba alkohola može dovesti do vrtoglavice i nesvjestice, a čest slučaj je i gubitak pamćenja od alkohola, odnosno nastanak praznina u sjećanju osobe na događaje koji su se dogodili dok je bila u alkoholiziranom stanju. Uzrok tome je privremena blokada prijenosa informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje (oštećena konsolidacija pamćenja) u području mozga koje se naziva hipokampus.

Ako osoba nastavlja dalje piti, može doći do predoziranja alkoholom, što znači da je u krvotoku već toliko alkohola da se područja mozga koja kontroliraju osnovne fiziološke funkcije (disanje, otkucaji srca, kontrola temperature itd.) počinju usporavati i zatvarati.

Dugotrajna konzumacija alkohola trajno oštećuje stanice mozga, posebno frontalne režnjeve, uzrokujući kortikalnu atrofiju i druge promjene u moždanim strukturama.

Konzumacija većih doza alkohola oštećuje senzorne i motoričke funkcije te usporava kogniciju. Predoziranje alkoholom može imati teške posljedice, uključujući opću mentalnu konfuziju, povraćanje, poteškoće s disanjem, usporavanje srčanog ritma, snižavanje tjelesne temperature itd.

Dugotrajna konzumacija može izazvati i sindrom sustezanja od alkohola koji je popraćen neugodnim simptomima (npr. anksioznost, autonomna disfunkcija, napadaji i halucinacije od alkohola).

Sve ove komplikacije trajno oštećuju mozak, a mogu biti i uzrok smrti. Smrt uzrokovana konzumiranjem alkohola moguća je kad razina alkohola u krvi dosegne 0,4 %, a gubitak svijesti se događa na razini oko 0,3 – 0,4 %.

Ako konzumacija alkohola krene u ranoj dobi, učinci na mozak su opasniji. Naime, mozak adolescenta je puno osjetljiviji na negativne učinke alkohola nego mozak odraslih te može doći do potpune promjene razvoja mozga, rezultirajući promjenama u strukturi i funkciji mozga, piše portal Kreni Zdravo. 

Utjecaj alkohola na ponašanje

Pri manjim dozama alkohola javlja se početni učinak koji je stimulativan i nerijetko utječe na smanjenje napetosti i zakočenosti te na porast društvenosti i dobrog raspoloženja kod osobe koja pije. Obično se javljaju naizgled bezazleni simptomi euforije i relaksacije, pričljivosti i opuštanja, ali i lošijeg prosuđivanja.

Neki mogu postati sumnjičavi, nasilni i agresivni, a veće količine alkohola ometaju složene procese mišljenja, narušavaju motoričku koordinaciju, govor i vid. Kod nekih se može razviti depresivno raspoloženje, zbog čega se povlače i zatvaraju.

Konzumacija alkohola i proces razvoja ovisnosti se smatraju djelomično različitima kod muškaraca i žena. Smatra se da muškarci nešto ranije nego žene kreću s konzumacijom alkohola te da su skloniji razviti ekscesivno pijenje alkohola. To ujedno znači da će pojava drugih poremećaja i bolesti povezanih s alkoholom biti vjerojatnija ako se s alkoholizmom počinje u ranijoj dobi.

Kod žena se alkoholizam najčešće pojavljuje u nešto kasnijoj dobi (nerijetko je povezano s nekim stresnim i značajnim životnim promjenama i gubicima), a većina ih konzumira alkohol potajno, daleko od očiju javnosti, u socijalno izoliranim uvjetima, što je ujedno i teže primijetiti, posebno u početnoj fazi alkoholizma.

Iako mnogo ljudi ima problema s alkoholizmom, nažalost, mnogi još uvijek ne traže profesionalnu pomoć. Osobe koje počinju piti ranije u životu češće doživljavaju teže zdravstvene komplikacije povezane s alkoholom.

Veliko europsko istraživanje o konzumaciji alkohola i drugih droga u školama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD), koje je istovremeno provedeno u 37 zemalja Europe i svijeta (ukupno 105.000 srednjoškolaca), pokazalo je da se Hrvatska u odnosu na prosjek zemalja uključenih u istraživanje nalazi na visokom 7. mjestu po opijanju mladih!

Ove podatke moramo ozbiljno shvatiti i aktivnije raditi na razvoju i provedbi preventivnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama. Također je važno raditi na promjeni društvenih stavova o konzumaciji alkohola i ostalih droga, odnosno raditi na tome da se alkoholizam ne prihvaća kao društveno poželjno ponašanje. Neovisno o dobnoj skupini, profesionalna pomoć i podrška moraju biti dostupne svima, i oboljelima i njihovim obiteljima