Najvažnije pravilo u takvim situacijama je da pokušate ostati mirni. Najprije budite potpuno “smrznuti”, ne radite nikakve nagle pokrete da ne isprovocirate životinju, nadajući se da će izgubiti interes za vama i mirno otići, piše Slobodna Dalmacija.

Da, lako je reći, ali ako u strahu pokušate pobjeći, pretvorit ćete se u plijen i pas će krenuti na vas i ugristi vas.

Pokušajte, dalje, otjerati životinju vikom, a ako ne uspijete i pas krene na vas, branite se. Ako pri ruci imate torbicu ili neki drugi predmet, poput kakvog komada drva, plastične boce s vodom, gurnite ga prema njemu da ga zagrize umjesto vaše ruke i noge. Ako ste goloruki, branite se od napada udarcem u grlo, vrat ili stražnji dio glave životinje. Pokušajte ga zauzdati, “zajahati” i ukliještiti koljenimama da spriječite napade očnjacima.

U slučaju da ste završili na podu, probajte se okrenuti potrbuške i pri tom zaštitite lice, prsa i vrat. Prste stisnite u šake.

Nakon napada odmah potražite liječničku pomoć. Nemojte ignorirati ni najmanje ogrebotine, a posebno ne ugriz, čak i ako je ozljeda od očnjaka vrlo malena, nikad ne možete znati je li taj pas cijepljen protiv bjesnoće i s kojim je životinjama dolazio u kontakt prije napada na vas.

Od vašeg smirenog ponašanja, dakle, puno toga ovisi. Prema nekim teorijama, psi “mogu nanjušiti strah”, što će ih potaknuti na agresiju. Činjenica je, zapravo, da ljudi u takvim situacijama pojačano luče feromone, što pas može lako nanjušiti. Pas, naravno, ne napada iz čista mira ili zato što mu je to u prirodi, jer je ona u osnovi prijateljska, nego zato što za to ima neki razlog. Obično je to ako se osjeti ugroženim ili je uplašen, zatim u igri, ako je tijekom nje pretjerano uzbuđen, ako vas ne poznaje, ako je ozlijeđen ili bolestan i ako nešto štiti poput okućnice, štenadi ili svoga vlasnika.

Često se događa da ljudi nehotice i iz neznanja postanu žrtve psećeg ugriza. Ako poznate lokalnu sredinu, onda svakako tijekom singl šetnji izbjegavajte područja na kojima su zamijećeni psi lutalice ili vlasnički psi koje gazda ima običaj pustiti bez kontrole da malo protegnu noge. Ne ulazite u doseg psa na lancu i nemojte ulaziti u tuđa dvorišta koja može čuvati agresivan pas. Nikako nemojte ignorirati ploče s natpisom “Pazi, opasan pas”, kojega možda više i nema, ali nemojte se na vlastitoj koži uvjeriti u suprotno. Također nemojte milovati tuđega psa, kao što to pojedini ljudi često znaju raditi. Ako vam je do toga, nabavite vlastitoga.

Imajte na umu da pas čuva i pazi svoga vlasnika, kojega će obraniti u slučaju napada. Nemojte, stoga, vlasnika ni u najboljoj mjeri malo jače, prijateljski, potapšati po leđima ili tijekom razgovora grublje odgurnuti od sebe, jer pas to može protumačiti kao napad.

Psa koji se sprema napasti može se prepoznati po nekoliko znakova agresije, a to su režanje, pokazivanje zubi, bjeloočnica, uši su mu pripijene uz glavu, ukočen je i napet, a dlaka na leđima nakostriješena. Mahanje repom nije uvijek prijateljska gesta, obratite pažnju na ostale znakove ponašanja.

Napad na psa

Žrtva napada može biti i vaš pas. I u tom slučaju, valjalo bi izbjeći napad i povući se sa svojim psom. U slučaju da je već došlo do sukoba, nemojte napraviti nekoliko grešaka koje ljudi čine u panici.

Nikako nemojte potezati za ogrlicu vašega psa, jer vas on u takvoj situaciji ne “vidi”, pošto je fokusiran na borbu s napadačem pa vas vrlo lako može ugristi. Nemojte ni udarati drugoga psa jer to može pojačati njegovu agresivnost i okrenuti napad prema vama. Ne bi valjalo ni da tijekom borbe potežete za uzicu svoga psa, jer ga možete izložiti još težoj ozljedi prilikom trzaja ako ga je u tom trenutku napadač zagrizao za vrat ili butinu.

Stručnjaci savjetuju da u toj situaciji psa napadača, ako možete, uhvatite za stražnje šape i podignete od poda, to će ga zbuniti i izbaciti iz ravnoteže pa je za očekivati da se povuče. Nakon napada drugoga psa na vašega obratite se svakako svome veterinaru, koji će ga pregledati i sanirati moguće ozljede te, ovisno o njihovoj prirodi, predložiti daljnju terapiju.