'Maliganska povijest'

Pivo boginje Ninkasi, vino od kakaovca: Ovo su najstarija alkoholna pića na svijetu

Zanimljivosti   |   Autor: ŠibenikIN   |   27.11.2022 u 13:35

  Ilustracija/Unsplash
Fermentacija je prirodan proces, ali vjerojatno jedan od najstarijih koje su ljudi preuzeli zbog svoga užitka. Naravno, kako bi pravili alkoholna pića. Ta je 'maliganska povijest' starija od devet tisuća godina, a po nekim istraživačima prvi ljudi koji su se počeli baviti zemljoradnjom to su radili kako bi proizvodili žitarice za proizvodnju piva, a ne da bi pravili kruh.

Znanstvenici, dapače, vjeruju da je naša ljubav prema alkoholu sastavni dio evolucije, možda i jedan od njezinih pokretača. Kako i ne bi bio; umjerene količine etanola oslobađaju serotonin, dopamin i endorfine u mozgu, a to su sve kemikalije koje nas čine sretnijim i manje anksioznim, piše tportal.hr.

Nikad, naravno, nećemo saznati tko je prvi otkrio blagodati konzumiranja prirodno fermentiranog voća koje je palo sa stabala, ali zato su arheolozi našli dosta tragova svjesne proizvodnje alkoholnih pića. Ovih osam primjera, poredani od najmlađeg do najstarijeg, uvjerljivo su datirani i rašireni po cijelom svijetu.

Vino od kakaovca

Čokolada u davnim vremenima nije bila ono što je danas, zapravo je bila riječ o alkoholnom piću iz Srednje Amerike koje je navelo tamošnje kulture da počnu uzgajati kakaovac. Najstariji primjer nađen je u današnjem Hondurasu i nastao je oko 1400. godine prije Krista.

Istraživači su analizirali grnčariju i otkrili ostatke pozitivne na teobromin, kemijski spoj koji se može naći samo u kakau. Ovo rano vino od kakaa pravilo se od mekanog ‘mesa’ oko sjemenki kakaovca.

Kao i u mnogim drugim slučajevima drevnog alkohola, vino od kakaa bilo je simbol bogatstva i koristilo se u vjerskim svečanostima. Osim toga, kakaovac je u nekim tamošnjim kulturama, recimo kod Azteca, bio toliko cijenjen da je zrnje korišteno kao novac.

Pivo boginje Ninkasi

Od svih na našoj top-listi, ovo je jedini primjer kad nije riječ o nekom kemijski dokazanom tragu alkohola, nego o najstarijem sačuvanom (ili dosad nađenom) receptu za proizvodnju piva. Nastao je oko 1800. prije Krista, a nađen je u južnoj Mezopotamiji, na teritoriju današnjeg Iraka. Riječ je o pločici s odom Ninkasi, sumerskoj boginji alkohola zapisanom klinastim pismom.

Pivo je Sumeranima bilo toliko važno da su štovali Ninkasi koja je blagosivljala njihovo pivo i pivarstvo. Prof. Miguel Civil sa čikaškog sveučilišta preveo je 1964. ovu himnu s glinenih pločica i među stihovima otkrio recept. Opisuje se bapirski kruh koji se radio od različitog zrnja, potom miješan s medom i dva puta pečen. Rezultat je bio nalik onome što danas zovemo granola, koji se potom miješao u kašu sa sladom i ostavljen da fermentira.

Nakon objave prijevoda osnivač i vlasnik pivovare Anchor iz San Francisca Fritz Maytag uspio je 1989. rekonstruirati sumersko pivo i predstavio ga udruženju američkih malih pivara. Nažalost, pivo nikad nije došlo do tržišta jer se moralo odmah popiti.

Egipatsko vino
‘Biljna’ vina iz drevnog egipta više su korištena u medicini nego za razonodu, i uz mjesto u alkoholnoj povijesti dokaz su i korištenja prirodnih lijekova. Pravljeno je ubacivanjem trava i smole u vino od grožđa ili u pivo, čime se dobijao učinkoviti napitak.

Kad su arheolozi iskapali grobnicu Škorpiona I., jednog od ranijih egipatskih vladara, u njoj su našli više od 700 glinenih posuda položenih u grobnicu oko 3150. prije Krista.

Analizirali su žućkaste ostatke sadržaja u jednoj od posuda i otkrili prisustvo tartrata, najvažnijeg biomarkera u vinima i drugim proizvodima od grožđa na Bliskom istoku. Kemijska analiza tragova u posudama poduprla je ranije pisane dokaze da su egipatski liječnici dijagnosticirali bolesti i pravili lijekove poput spomenutog vina s travama.

Ječmeno pivo
Ječmeno pivo pronađeno na nalazištu Godin Tepe u današnjem Iranu jedan je od najstarijih primjera piva napravljenog od žitarica. Arheolozi su analizirali ćupove nastale između 3400. i 3000. prije Krista i našli su tragove najstarijeg poznatog ječmenog piva. Ćupovi su sadržavali žućkasti materijal za kojeg se ispostavilo da je kalcijev oksalat, nusproizvod kod proizvodnje piva od ječma.

Pivo od ječma proizvodili su Sumerani koji su — kako smo već pokazali ranije u ovom članku — bili veliki zaljubljenici u pivo. Zapravo, jedan od najčešće korištenih piktograma na artifaktima iz Sumerskog doba upravo je simbol za pivo. Sumerani, kao i drugi narodi u Mezopotamiji, pravili su različite vrste piva, uključujući i danas poznate varijante svijetlog, tamnog i crvenog piva, kao i slatka i posebno filtrirana piva.

Chicha
Chicha je jedno od najvažnijih pića na području Anda u Južnoj Americi, posebno u različitim ceremonijama, i konzumira se više od šest tisuća godina. Arheolozi su našli glinene posude proizvedene oko 5000. godine prije Krista koje su služile mljevenju kukuruza, te proizvodnji i skladištenju chiche.

Prema tvrdnjama istraživača, Inke su chichu koristile onako kako mi danas pijemo kavu. Radnici kojima je zadatak bila obrada polja s najvažnijom kulturom Inka, kukuruzom, pili su chichu za vrijeme rada i nakon njega. Također, Inke su chichu prinosili kao žrtvu bogovima i duhovima predaka, a ljudske žrtve su mazali tim pićem prije brutalnih vjerskih svečanosti. Na ovome području chicha se konzumira i danas.

Vino iz Hajji Firuza
U planinama Zagros u Iranu, na arheološkom lokalitetu Hajji Firuz Tepe svojedobno su nađeni tragovi vina za koje se smatra da je proizvedeno između 5400. i 5000. prije Krista. Tamo su iskopane glinene posude čiji je sadržaj analiziran i nedvojbeno je utvrđeno da su sadržavale vino napravljeno od grožđa. Posuda je danas dio zbirke Penn Museuma u SAD-u.

Analizirana posuda jedna je od pet sličnih koje su nađene u kuhinji kuće iz neolita izgrađene od blatnih cigli. Posude su sadržavale i smolu bora ili smrdljike, koja se dodavala u vino kao konzervans. Također, pronađeni su dokazi da su u Hajji Firuzu proizvodili i bijelo i crveno vino.

Gruzijsko vino
Titula postojbine vina — bar dok ne dođe neko još starije otkriće — pripada Gruziji, u kojoj su nađeni tragovi proizvodnje vina stari oko osam tisuća godina, odnosno između 6000. i 5800. prije Krista.

Ovo vino iz neolita nađeno je na arheološkom lokalitetu Gadakrili Gora, gdje je iskopano nekoliko posuda koje su pokazale koliko je grožđe bilo važno za to područje. Glinene posude ukrašene su prikazima tog voća, a analize peluda upućuje da su okolna brda bila prekrivena vinogradima.

Na taj način drevni stanovnici Gadakrili Gore ispadaju najstariji svjetski vinari, a po svim dokazima već oko 6000. godine prije Krista imali su prilično veliku produkciju vina.

Kinesko fermentirano piće
Znanstvena studija objavljena 2004. otkrila je da su u posudama iz neolita nađenim u Jiahuu u Kini otkriveni tragovi fermentiranog pića. Ovo ‘vino’ (ili kako ćemo već taj napitak nazvati) bio je napravljen od riže, meda, gloga i grožđa između 7000. i 6600. prije Krista, što ga čini dokazano najstarijim alkoholnim pićem.

Znanstvenici su analizirali sadržaj iz 16 glinenih posuda ne bi li otkrili od čega je sve piće bilo napravljeno, a utvrđeno je da je riječ o nekoj vrsti ‘pretka’ mnogo kasnijeg pića od žitarica proizvedenog na sličan način u vrijeme dinastija Shang i Zhou između 1250. i 1000. prije Krista.

Zanimljivo, američka pivovara Dogfish Head iz savezne države Delaware je 2005. uspjela rekonstruirati ovo piće i prodavati ga pod imenom Chateau Jiahu, piše N1.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO