1. Ne dolazite pripremljeni

“Preporučam pacijentima da ponesu detaljan popis svojih briga i simptoma, kao i vremenski okvir početka i koliko često se javljaju simptomi”, kaže Aline C. Zeringue,  voditeljica medicinskih sestara iz Teksasa za The Healthy, a prenosi N1.

Osim toga, trebali biste doći spremni s bočicama ili fotografijama naljepnica svih lijekova koje uzimate. Prema dr. Robertu J. Usaitisu, specijalistu obiteljske medicine iz Pensilvanije, ovo može pomoći osigurati da vaš liječnik bude u toku sa svim trenutnim točnim dozama koje su vam propisane, osobito ako prvi put vidite liječnika.

Ako ste doživjeli bilo kakve promjene od vašeg zadnjeg posjeta, bili ste na hitnoj pomoći ili ste bili kod specijalista, također biste trebali obavijestiti svog liječnika.

2. Laganje o lijekovima ili navikama

Istina je da vaš liječnik ne čita misli. Kako bi mogli učinkovito pružiti skrb, trebaju imati iskrene i detaljne informacije o vašoj povijesti bolesti, seksualnoj aktivnosti i navikama, a sve to može doći samo od vas.

“Mislim da pacijenti ponekad zaborave da liječnik nije tu da vas kazni ili učini da se osjećate loše zbog svojih navika ili izbora”, kaže Payton Reiter, liječnik obiteljske medicine u Austinu. “Cilj liječnika je poboljšati vaš život i pomoći vam da donesete informirane odluke o svojoj skrbi, stoga pacijenti moraju dopustiti davateljima usluga da ih usmjeravaju informacijama”.

3. Izbjegavanje redovitih pregleda

Kako biste dobili najbolje moguće iskustvo na svom terminu za zdravstvenu njegu, redovito praćenje i pregledi su obavezni. Zeringue kaže da to ne samo da uspostavlja kontinuitet skrbi, već može pomoći pacijentima da steknu veće povjerenje u praćenju svojih simptoma i povijesti zdravlja.

4. Čavrljanje na telefonu

Ova sljedeća napomena vjerojatno se podrazumijeva, ali razgovor na telefon – bilo da ste u čekaonici ili sobi za pregled – treba izbjegavati koliko god je to moguće. Strancima je već dovoljno toga na umu u liječničkoj ordinaciji, i bez da vas slušaju. Ako je neophodno odgovoriti na poziv, obavijestite šalter za registraciju i otiđite negdje drugdje radi privatnosti.

5. Samodijagnosticiranje iz internetske pretrage
Većina ljudi misli da će im guglanje simptoma pomoći da se osjećaju opušteno, ali kada tražite najgori mogući scenarij, ta pristranost često može utjecati na rezultate pretraživanja. Iako može biti korisno za pacijenta napraviti istraživanje kako bi suzio simptome, dr. Usaitis kaže da samodijagnoza često može dovesti do više nepotrebne tjeskobe.