Imate li naviku obraćati pažnju na detalje, tad ste u prilici poboljšati sve aspekte svojeg života – od posla do privatnih, ljubavnih i obiteljskih odnosa. Magistar psihologije Hanan Parvez pojasnio je zašto je to vrlo cijenjena vještina kod današnjih poslodavaca, zašto je to vještina 21. stoljeća, kako je neki nazivaju, prenose 24sata.

“Prvo porazgovarajmo o ljudskoj pažnji. Naši preci ne bi puno toga dobili da su obraćali pažnju na svaki mali detalj u svojem okruženju. Njihovi su problemi bili jednostavni: izbjegavali su predatore, pronalazili partnere, brinuli se o zaštiti obitelji… Stoga, naš je sustav usredotočenosti usmjeren na nekoliko evolucijski relevantnih podražaja”, objasnio je Pervez.

“U posljednjih nekoliko desetljeća tehnologija je brzo napredovala. Situacija u kojoj smo se našli je bez presedana. Naši mozgovi ‘iz kamenog doba’ trude se držati korak s brzom izmjenom informacija i njihovom dostupnošću. Naša se pažnja svakog dana ‘rasteže’ u različitim smjerovima, slično poput lutkara koji vuče konce i tako upravlja lutkom. Mnogi ljudi polako otkrivaju da je njihova pažnja raspršena posvuda”, nastavio je objašnjavati.

“Sljedeći put kad osjetite kako vam je pažnja disperzirana, zastanite i razmislite o tome što to vuče vaše konce, što odvlači vašu pažnju. To će najčešće biti upravo evolucijski relevantne teme poput nasilja, seksa, hrane, tračeva…”, napomenuo je i naglasio kako nije cilj izbjegavati takve teme, već biti svjestan i promišljen u suočavanju s njima, prenose 24sata..

“To nije nešto što nam prirodno dolazi”

Kaže kako ljude u 21. stoljeću s jedne strane lako ‘upecaju’ evolucijski relevantne teme, a s druge strane, problemi s kojima se suočavaju na poslu postaju sve složeniji, posebno obzirom na dostupnost mase podataka.

“Da bismo riješili brojne složene probleme suvremenog života, moramo se usredotočiti i obratiti pažnju na detalje. Ali, to nije nešto što nam prirodno dolazi. To nije ono što za što smo programirani. Ironično, psihološki mehanizmi dizajnirani tako da nam pomognu riješiti probleme u davnim vremenima sad pronalaze načine kako rješavati probleme modernog doba”, kaže ovaj psiholog.

Usmjerenost na detalje je vještina poželjnija od znanja

“Nekad je znanje podizalo nečiju vrijednost u očima društva i poslodavaca. Iako se znanje i danas cijeni, njegova vrijednost se znatno smanjila radi lake dostupnosti informacija. Sve što želite saznati vjerojatno je udaljeno samo nekoliko klikova od vas. Dakle, znanje nije ‘vještina’ ovog stoljeća. Svatko može saznati ono što želi znati, ali malo tko se može usredotočiti i obratiti pozornost na detalje. Stoga je sposobnost obraćanja pozornosti na detalje postala najcjenjenija vještina ovog stoljeća”, pojasnio je.

“Složeni problemi po svojoj prirodi zahtijevaju da obratite pažnju na sve njihove detalje. Ljudima je prirođeno pojednostaviti probleme i riješiti ih. Tako smo skloni pronaći rješenje koje nam odgovara brzo, da bismo kasnije shvatili kako je u toj priči bilo više toga nego što smo mislili”, dodao je.

Pažnja nam omogućava vidjeti samo djelić stvarnosti, odnosno djelić problema. Stoga, ako ne naučimo obraćati pažnju na detalje, vjerojatno nećemo imati cijelu sliku neke situacije.

“Složeni problemi otporni su na jednostavna rješenja i osnovna pravila. Oni zahtijevaju da ih razumijemo dublje. Što više podataka prikupimo o složenom problemu, to je vjerojatnije da ćemo pronaći pravo rješenje”, kaže Hanan Parvez.

Usmjerenost prema detaljima pomaže nam duboko pogledati u prošlost i u budućnost. Prvo nas čini boljim rješavačima problema, a drugo boljim planerima, a poslodavci traže i ljude koji znaju dobro rješavati probleme i one dobre u planiranju jer im takvi zaposlenici štede vrijeme i novac. Rade kvalitetnije i učinkovitiji su.

Kako poboljšati pažnju?

“Pola bitke dobivamo shvaćanjem da nam obraćanje pažnje na detalje ne dolazi prirodno. Stoga moramo uložiti napor i osposobiti se za to. Ljudi ne obraćaju pažnju na detalje iz dva razloga: Ili nikada nisu morali rješavati složene probleme ili ne vide vrijednost obraćanja pažnje na detalje. Naime, kad ste prisiljeni riješiti neki složeni problem, prisiljeni ste obratiti pažnju na detalje”, pojasnio je psiholog i dodao kako su najveći svjetski rješavači velikih problema po prirodi skromni ljudi, prenose 24sata.

Albert Einstein je znao govoriti: “Ne možemo riješiti svoje probleme istim načinom razmišljanja koje smo koristili kad smo ih stvarali.”

“Dok drugi žure s rješavanjem problema za koje pogrešno misle da su jednostavni, genijalci čekaju u pozadini, čekaju da se prašina slegne. Oni znaju da stvari postanu jasnije tek kad se prašina slegne”, kaže Parvez, a prenosi psychmechanics.com.