Na ovaj svijet stigao je prije 167 godina u Smiljanu kod Gospića, malom mjestu koje nije sugeriralo da bi jednom tolikom umu uspjelo ponuditi odskočnu dasku prema znanstvenim vrhuncima. Ali, njegovi roditelji i učitelji u osnovnoj školi usmjerili su ga prema srednjoškolskom obrazovanju u Gospiću, gdje je završio nižu realnu gimnaziju, piše N1. 

Sjećajući se djetinjstva jednom je kazao da je s ocem Milutinom vježbao “jačanje pamćenje i razuma” te razvijanje kritičnosti, ali da sklonost izumima duguje majci Georgini Mandić, “koja je bila toliko vješta da bi mogla splesti tri čvora na trepavici”.

Proganjala ga je pomisao da će nakon završetka Više realne gimnazije u Karlovcu morati očevim stopama i postati pravoslavni svećenik, no otac ga je oslobodio te “dužnosti” i ohrabrio da krene svojim putem.

Upisao je Višu politehničku školu u Grazu. Međutim, zbog razvojačenja Vojne krajine Tesla je na drugoj godini izgubio stipendiju pa se neko vrijeme bavio kockom kako bi namaknuo novac za školovanje. Bezuspješno. Potom će pokušati otići na studij u Prag, ali ni tu nije imao sreće jer nije znao češki ni grčki, što je bio uvjet upisa na fakultet. Zato je počeo raditi razne poslove, čak je i podučavao djecu u gospićkoj školi, no sve se okrenuo kad je otišao u Budimpeštu i kompaniju Tivadar Puškaš, preko koje je došao do Pariza i Continental Edison Company. Tako se 1884. domogao prilike otići u New York, ponajprije jer su njegovi nadređeni prepoznali kakvog genijalca imaju u svojim redovima. Tamo je došao do Thomasa Edisona i sve ostalo je povijest.

Svejedno, kazao je u više navrata, mučilo ga je nedovršeno školovanje. I tu je težnju namirio 1894., kad je dobio počasne doktorate uglednih američkih sveučilišta Columbia i Yale, kao i brojne druge nagrade.

Većinu života Tesla je proveo u SAD-u, radeći u različitim tvrtkama i laboratorijima, među kojima su i one koje je sam osnovao.

Tesla je svjetski čovjek. On je rođen ovdje i odgojio se na ovim prostorima, ali su mu tek SAD omogućile da se ostvari i da postane ono što je postao.

Tamo je patentirao oko 700 izuma na području elektrotehnike i radiotehnike. Glavni su cjelovit sustav proizvodnje, prijenosa i primjene izmjeničnih višefaznih struja, stvaranje i primjena visokofrekventnih struja uz visoke napone, načela radiotehnike, medicinska primjena visokofrekventnih struja, radiolokacija, radar, daljinsko upravljanje i dr.

Projektirao je i na vodopadima Niagare izveo prvu hidroelektranu za izmjeničnu struju, a i prvu hrvatsku hidroelektranu na Krki.

Bavio se mišlju kako iskoristi gornje slojeve atmosfere za prijenos električne energije s jednog kraja svijeta na drugi, kao i idejom kako osvijetliti mračnu stranu Zemlje.

Tesla je 1917. primio presižnu Edisonovu medalju, a po njemu je nazvana i međunarodna jedinica gustoće magnetskog toka, piše N1.

Neki biografi tvrde da je Tesla bio jedna od najslavnijih osoba u američkom tisku 20. stoljeća. Na njegov 75. rođendan, zauzeo je naslovnicu magazina Time, te je primio čestitke više od 70 istaknutih osoba iz područja znanosti i inženjerstva, uključujući i onu Alberta Einsteina. Časopis Life uvrstio ga je 1997. među stotinu najvažnijih ljudi u posljednjih tisuću godina. Za njega kažu da je jedan od velikana koji su preusmjerili tok ljudske povijesti.

U Beogradu je 1952. osnovan Muzej Nikole Tesle, u koji su prenesi njegovi posmrtni ostaci, a u rodnom Smiljanu 2006. i Memorijalni centar. U Hrvatskoj se po Tesli nazivaju ulice u mnogim gradovima, više škola, jedno veleučilište, jedna tvrtka, državna nagrada za znanost, državno odličje, u Tehničkome muzeju u Zagrebu nalazi se stalni demonstracijski kabinet Teslinih izuma…

Iako će se česti isticati njegova naivnost i nepoznavanje kapitalističkog, korporativnog načina razmišljanja koje je krasilo Edisona, bitnije je razmišljati u smjeru što je Tesla sve ostvario. Jer, Edison nikad ne bi našao drugog Teslu, ali Tesla bi vrlo lako mogao naći drugog Edisona.