Doktorica Đurđica Sivić, specijalist psihijatar, više od 20 godina radi u svojoj zagrebačkoj psihijatrijskoj ordinaciji. Kao jednu od najposebnijih godina, kako za nju, tako i za njene pacijente, u svojoj 37 godina dugoj psihijatrijskoj službi ističe 2020., kada su nas pogodile korona i potresi.

Ta događanja izazvala su izniman stres u kojem smo se svi našli, a sada nas je pogodila nova prirodna nepogoda, strašna oluja koja je zahvatila Zagreb i njegovu okolicu te dio Slavonije. 

Nepredvidivi 'neprijatelji' protiv kojih se teško boriti, među kojima su gubitak imovine, posla, bolesti... često su izazvali brojne tjelesne te psihološke smetnje, objašnjava.

U takvim stresnim situacijama mnogi odluče olakšanje potražiti u tabletama/lijekovima za smirenje. Međutim, kao i za sve drugo, i kod ovih lijekova važno je dobro se informirati. Zato nam je dr. Sivić odgovorila na nekoliko osnovnih pitanja.

U liječenju paničnih poremećaja, socijalnih anksioznih poremećaja te raznih fobija najčešće se, rekla nam je, koriste lijekovi anksiolitici (Normabel, Praxiten, Lexaurin, Helex, Xanax...) jer ublažavaju tjeskobu, uzrujanost, napetost i nesanicu. Često se koriste i kod niza somatskih odnosno tjelesnih tegoba, a kod stomatoloških zahvata djeluju miorelaksirajuće.

Radi se o lijekovima koji se izdaju na recept, a propisuju ih liječnici opće medicine, bolnički liječnici i stomatolozi. To su najčešće, kaže dr. Sivić, benzodiazepini (podskupina ankisolitika).

Ono što ističe je da korištenje anksiolitika, odnosno lijekova za smirenje, mora biti kontrolirano jer oni brzo smiruju stresno stanje i uvode u san.

Nakon nekoliko tjedana primjene njihova djelotvornost slabi, te je za isti učinak potrebna veća doza istog lijeka.

Ako nije došlo do poboljšanja kliničke slike nakon kraćeg vremena (četiri tjedna), liječnik treba uputiti svoga pacijenta psihijatru na daljnji tretman, objasnila je.
Ipak, činjenica je da se mnogi olako odlučuju na konzumaciju ovakvih lijekova koji su dio mnogih "kućnih apoteka.".

Da su lijekovi za smirenje često dio "kućne ljekarne" potvđuje i dr. Sivić i dodaje kako novi korisnici ovih lijekova informacije dobivaju od poznatih osoba u svom okruženju gdje se najčešće favoriziraju spomenuti brzi pomagači.

Međutim, svatko prije konzumacije ovih lijekova mora biti upoznat i s potencijalnim smetnjama.

Najčešće smetnje korisnici ovih lijekova opisuju kao apstinencijsku krizu, sindrom sustezanja zbog dugotrajne primjene anksiolitika, te naglog prekida primjene preparata, ali kod kratkotrajne primjene navode i mentalnu zbrkanost, teškoće s pamćenjem, glavobolje, želučane smetnje te mišićnu slabost, kaže doktorica uz napomenu da osobe koje koriste anksiolitike ne bi trebale upravljati vozilima jer su često snene nakon primjene te im je smanjena koncentracija i koordinacija pokreta.

Posebno se, kaže, ne preporuča konzumacija alkohola i benzodiazepina, prenosi zadovoljna.hr.