Istraživači su povezali molekulu šećera u krvi s abnormalnim nakupljanjem amiloidnih beta i tau proteina koji karakteriziraju Alzheimerovu bolest. Ti se proteini skupljaju u mozgu, ubijajući neurone, piše ScienceAlert.

Uočavanje ove konkretne molekule – prepolovljenog N-acetilglukozamina – moglo bi liječnicima dati način da prepoznaju višu razinu rizika od Alzheimerove bolesti. To je molekula koja se zove glikan, a ti se glikani nalaze na površini proteina, utječući na njihov rad.

“Uloga glikana, struktura sastavljenih od molekula šećera, relativno je neistraženo polje u istraživanju demencije”, kaže Robin Ziyue Zhou, neurolog s Karolinska instituta u Švedskoj.

“U našoj studiji pokazujemo da se razine glikana u krvi mijenjaju rano tijekom razvoja bolesti.”

Istraživači su proučavali podatke 233 osobe koje su bile dio švedske nacionalne studije o starenju i njezi u Kungsholmenu. Izvorni podaci prikupljeni su 2001.-2004., s praćenjem koje se nastavljalo 17 godina u određenim intervalima na temelju dobi sudionika.

Oni pojedinci s odgovarajućim razinama glikana i taua u krvi imali su dvostruko veću vjerojatnost da će razviti demenciju Alzheimerovog tipa, pokazali su podaci. Ova poveznica već je viđena u cerebrospinalnoj tekućini u kralježnici, ali krvne pretrage mnogo je lakše provesti.

Ako se ovi nalazi razviju u test probira za Alzheimerovu bolest, istraživači žele dodati druge kriterije, poput traženja gena APOE4, koji je također povezan s povećanim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.

“Također pokazujemo da se jednostavan statistički model koji uzima u obzir razine glikana i tau u krvi, rizični gen APOE4 i test pamćenja može koristiti za predviđanje Alzheimerove bolesti s pouzdanošću od 80 posto gotovo desetljeće prije nego što se pojave simptomi poput gubitka pamćenja ”, kaže medicinska biokemičarka Sophia Schedin Weiss s Instituta Karolinska.

Nije jasno zašto molekule glikana pokazuju znakove Alzheimerove bolesti prije nego što se počne događati oštećenje u mozgu, iako je to apsolutno nešto što će buduće studije moći dublje istražiti.

Iako još nemamo lijek za Alzheimerovu bolest niti način da poništimo njezine učinke, postoje načini na koje se simptomi mogu kontrolirati – a ovakva nas otkrića mogu približiti razumijevanju zašto Alzheimerova bolest počinje i kako se može spriječiti.

U konačnici, to znači da bi se rizik od Alzheimerove bolesti mogao vrlo precizno predvidjeti s malom serijom testova, od kojih nijedan nije kompliciran niti treba dugo. Istraživači sada surađuju sa stručnjacima primarne zdravstvene zaštite kako bi ovo dodatno istražili.

“Nadamo se da će se glikani u krvi pokazati kao vrijedan dodatak trenutnim metodama probira ljudi na Alzheimerovu bolest koji će omogućiti rano otkrivanje bolesti”, kaže Schedin Weiss.