Ovog ljeta mnogo puta se čini da nam se to događa. S druge strane, vjerojatno ne poznajete nikoga tko se plaši da stane pod oblak i kaže da će mu pasti na glavu. Čak i kada bi se to dogodilo, čini se da bi takav događaj prošao bez pretjerane štete za ljude. Pahuljaste stvari koje lebde u zraku izgledaju nekako bestežinsko. A ipak ga moraju imati, pošto su napravljeni od vode. A voda je, na kraju krajeva, prilično teška – jedna litra vode teži jedan kilogram.

Pa koliko su oblaci teški? Kako mogu lebdjeti u zraku ako imaju težinu?

Tajna je u njihovoj gustoći, piše na web stranici američkog Geološkog zavoda. Gustoća oblaka je manja od gustoće suhog zraka.

Baš kao što ulje pluta na vodi jer je manje gustoće, oblaci plutaju u zraku jer je vlažan zrak u oblacima manje gustoće od suhog zraka. Ali koliko oblak zaista teži? Prema sciencelert.com, gustoća kumulusnog oblaka (oblak koji izgleda kao pjena) procjenjuje se na pola grama po kubnom metru. Ne tako veliki kumulus koji bi bio jedan kilometar širok, dugačak i visok bi tako imao obujam od jednog kubnog kilometra, što je milijardu kubnih metara.

Hajde da izračunamo: milijardu kubnih metara, od kojih svaki teži pola grama – 1.000.000.000 m3 x 0.5 g/m3 = 500.000.000 grama kapljica vode. To znači 500.000 kilograma ili 500 tona. Ovo nije baš veliki kumulus, već više patuljak. Kumulusi mogu dosegnuti nekoliko kilometara u visinu, kao i u dužinu i širinu.

Međutim, ne treba se bojati ako se takav oblak iznenada spusti na tlo. Ne biste ni primijetili ništa drugo osim da ste se odjednom našli u magli.