Za škrpinu možemo reći da je prava riba, vrijedna ribarske pažnje i gurmanskih uzdaha. Bez sumnje jedna od najpoznatijih riba Jadranskog mora. Jedni će reći da je lijepa, a s druge strane čut ćemo suprotnu tvrdnju da je neugledna, puna bodlji, pomalo robusna i, za neoprezne, opasna. Ribolovcima je u svakom slučaju atraktivna i draga lovina, posebno kad se ulovi kakav veći ili veliki primjerak. Nažalost, škrpine su danas rijetke i male, o trofejnim primjercima da ne govorimo, piše Novi list.

Najčešće boravi na dubinama od 10 do 80, ali se spušta čak do 500 metara. Stanovnik je čitavog Jadrana, a gušća su joj naselja oko svih vanjskih otoka, otočića i brakova, posebno na zadarskom i šibenskom području. Ako danas uopće ima takvih naselja. Recimo i to da škrpina nije isključivo jadranska riba, već je stanovnik i drugih mora. Živi u istočnom Atlantiku, od britanskog otočja gdje je rijetka, na jug do Senegala, uključujući atlantska otočja, Madeira, Kanari i Zelenordsko. Također, boravi u čitavom Sredozemlju.

Škrpina je danas jedna od najizlovljenijih riba u Jadranskom moru. Lako se ulovi u svaku mrežu, a jednako “uspješno” zapetljat će se mala i velika, bez obzira na veličinu oka na mreži. Što se više pokušava osloboditi, više se zapetljava pa kasnije i ribar ima velikog posla dok je oslobodi, posebno ako ne želi rezati mrežu. Uz to, još mora paziti da se ne nabode na otrovne bodlje.

“Veliku škrpinu sada mogu vidjeti samo na peškariji, ako je dovezu iz Maroka”, žali se iskusni i uspješni ribolovac s jednog našeg otok. “Nema više škrpina, nestale su. Odem na more, uvijek nešto ulovim, ali škrpinu dugo nisam vidio. Kad se samo sjetim kakve sam škrpine lovil… Nikad više! Nažalost…”

Na Crvenom popisu ugroženih riba Jadranskog mora, što ga je svojedobno izradila grupa znanstvenika iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, škrpina je svrstana u grupu “gotovo ugroženih vrsta”, u kojoj se nalazi 19 riba. U dokumentu što je napravljen za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode, nalaze se 123 vrste svrstane prema stupnju ugroženosti. Ribe su podijelili u kritično ugrožene, ugrožene, osjetljive, gotovo ugrožene, najmanje zabrinjavajuće, te nedovoljno poznate vrste. Danas bi, vjerojatno, preraspodjela ugroženosti bila drugačija, s više vrsta u kritičnijim skupinama. Naši znanstvenici smatraju da bi, u cilju povećanja zaštite, minimalnu lovu dužinu trebalo povećati na 30 centimetara, prenosi Novi list.