Svi znamo da sjedenje satima bez kretanja nije dobro za naše zdravlje. No, nažalost, moderan stil života često znači da jednostavno nemamo puno izbora po tom pitanju.

Većina ljudi sjedne u auto, tramvaj ili vlak da stigne na posao, a zatim sjedi za uredskim stolom oko osam sati te nakon odrađenog radnog vremena krene kući kako bi odmorili i večer proveli sjedeći na kauču.

Naravno, ustajemo i hodamo gdje god možemo (ili pokušamo uklopiti nekoliko treninga u teretani tjedno) ali većinu dana provodimo na stražnjici, a to je loša vijest za zdravlje naših nogu. Naime, cjelodnevno sjedenje može dovesti do toga da mišići stražnjice prestanu učinkovito raditi, a to jako utječe i na zdravlje donjih ekstremiteta.

Profesor Mark Whiteley vodeći je britanski konzultant, venski kirurg i osnivač The Whiteley Clinic. Kaže da bi sjedilački život mogao stvarno biti štetan za zdravlje važnih vena u nogama.
- Dulje sjedenje smanjuje pokretljivost mišića nogu, što ugrožava protok krvi u venama nogu. Venska krv se nakuplja i to se naziva 'venska staza'. Kada se venska krv usporava, krv postaje kiselija i može se čak i zgrušati. Povećana kiselost venskog zastoja uzrokuje upalu i nelagodu u potkoljenicama - kaže Mark.

Ako se ne liječi, Mark kaže da to čak može uzrokovati oticanje i promjenu boje potkoljenica.

- Kada ova upala uzrokuje crvene mrlje i svrbež, to se zove venski ekcem. Ako koža postane smeđa, to se zove hemosiderin, a kada tkivo postane tvrdo i stegnuto, to se naziva lipodermatoskleroza (vezivno zadebljanje) - dodaje Mark.

Zašto previše sjedenja može biti opasno

Većina ljudi je svjesna da neaktivnost može dovesti do krvnih ugrušaka u venama na nogama. Njih obično povezujemo s dugim letovima – ali cjelodnevno sjedenje za stolom također povećava rizik od ugruška jer se cirkulacija krvi usporava.

Simptomi krvnog ugruška u nozi su osjećaj nalik grču ili topla koža iznad ugruška. Iako se često može dogoditi da uopće ne osjetite nikakve simptome.

- Opasnije od krvnih ugrušaka su duboke venske tromboze (DVT), iako su zapravo manje česte od površinske vrste koja se zove površinska venska tromboza (ili češće 'flebitis') - objašnjava Mark.

U mnogim slučajevima DVT-a će prvi simptom biti bol i oteklina u potkoljenici, koja se pogoršava kada pomaknete gležanj. Međutim, u nekim slučajevima postoji samo blaga oteklina ili čak nema očitih simptoma ili znakova.

- Ako sumnjate da imate DVT, trebali bi odmah posjetiti stručnjaka radi daljnje istrage. Neliječeni DVT može dovesti do ozbiljnijih komplikacija kao što je plućna embolija - gdje se krvni ugrušak odvaja i putuje u venskoj krvi te se zadržava u plućima - kaže Mark.

Flebitis je češći i, kaže Mark, mnogo ga je lakše dijagnosticirati jer se obično manifestira kao tvrde crvene kvržice koje su bolne na nogama.

- U prošlosti su liječnici koji nisu specijalizirani za vene i medicinske sestre često preporučivali antibiotike. Nažalost, oni nemaju nikakav učinak na ugruške - kaže Mark.

Ako se ugrušak nalazi u blizini dubokih vena, postoji rizik od plućne embolije i stoga pacijentu treba dati antikoagulaciju. Ako je daleko od dubokih vena, koriste se graduirane kompresijske čarape i protuupalne tablete.

- Naravno, ako već imate probleme s venama što su proširene vene ili zabrinjavajuće 'skrivene proširene vene', sjedeći način života povećat će rizik od pogoršanja simptoma ili jedne od gore navedenih komplikacija - navodi Mark.

Kako poboljšati zdravlje nogu?

Srećom, postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste spriječili ova stanja.

- Podizanje nogu je vrlo učinkovito za poboljšanje venske cirkulacije. Ako podignete noge prilikom sjedenja to će pomoći u snižavanju pritiska u nogama te dopustiti da se krv koja se nakupila u nogama rasporedi te se tako spriječi nastanak proširenih vena i krvnih ugrušaka. Probajte staviti jastuke ili postolje ispod nogu kako bi noge bile podignute dok ste kod kuće - savjetuje Mark.

Osim toga, Mark preporučuje da isprobate jednostavne vježbe za povećanje protoka krvi u mišićima nogu: 'Svakih pola sata ustanite i 'napumpajte' listove tako da se podižete na nožne prste više puta po 60 sekundi'.

- Redovita tjelovježba i aktivan život posebno su važni ako imate sjedilački posao kako biste poboljšali protok krvi i cirkulaciju. Vježbe niskog intenziteta poput joge posebno su dobre za poboljšanje cirkulacije. Pokreti savijanja i istezanja uključeni u vježbu pomažu u komprimiranju i dekompresiji krvnih žila, što može pomoći u poticanju cirkulacije - objašnjava.

Ako vas noge bole i umorne su, Mark kaže da će vam možda trebati venski dupleks ultrazvuk kako biste ih provjerili.

- Kod kuće možete koristiti kompresivne čarape za vene. Čak i čarape koje dođu do ispod koljena dobro djeluju na noge i mogu se nositi umjesto čarapa. Takve stvari kupujte od renomiranog dobavljača i dostavite mu točne mjere nogu - zaključuje, piše Metro.