Azijski stršljen (Vespa velutina) porijeklom je iz jugoistočne Azije i hrane se medonosnim pčelama. Samo jedan azijski stršljen navodno može uloviti i pojesti do 50 pčela dnevno, prenosi N1.

Azijski stršljeni također love domaće oprašivače kao što su bumbari, pa mogu imati ozbiljan utjecaj i na oprašivanje. Osim toga, ova vrsta stršljena ne samo da se hrani pčelama nego ih i tjera od cvijeća.

Ova vrsta stršljena dosad je uočena nekoliko europskih zemalja: Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Portugalu, Španjolskoj i Njemačkoj.

Zašto predstavlja veliku prijetnju?

Europsko pčelarstvo nikada se ranije nije suočilo s tako velikom prijetnjom kao što je azijski stršljen. Europski stršljen (Vespa crabro), na primjer, izgleda slično azijskom stršljenu i gotovo je dvostruko veći. Ali ova vrsta predstavlja vrlo malu opasnost za ljude ili pčele.

Ogromna šumska osa (Urocerus gigas) također se može naći diljem Europe, a može narasti do oko 5 cm, ali je potpuno bezopasna.

Zbog nedostatka domaćih predatora, europski pčelari namjerno uzgajaju pčele koje su lakše za rukovanje i koje su sposobne proizvesti veće količine meda. Posljedično, ove su pčele bespomoćne protiv strašnog grabežljivca poput azijskog stršljena.

Nekoliko vrsta pčela diljem Japana, Kine i Južne Koreje znatno su vještije u obrani od napada azijskih stršljenova od svojih europskih pandana. Divovska medonosna pčela (Apis dorsata) toliko je velika da svojom tjelesnom masom uguši stršljena. U međuvremenu, njezine sestre napadaju napadača, postupno ga zagrijavaju i kuhaju živog, što je prilično učinkovita obrana.

Kako ih prepoznati?

Azijski stršljeni nešto su manji od europskog stršljena. Imaju tamnosmeđi prsni koš, noge sa žutim vrhovima, crnu glavu i narančasto lice. Međutim, potencijalno najizrazitija karakteristika azijskog stršljena je njegov abdomen, koji je tamnosmeđe boje pri čemu je četvrti segment gotovo potpuno narančast.

Ako posumnjate da vam se u blizini pojavio azijski stršljen, kontaktirajte nadležne službe.