Potječe iz ugledne i imućne obitelji

Atila je daleko od stereotipa neobrazovanog barbara, s obzirom kako je rođen u jednoj od najmoćnijih obitelji na sjevernoj obali Dunava. Njegovi ujaci Rugila i Octar, zajedno su vladali Hunskim Carstvom sredinom petog stoljeća. Kao članovi hunskog plemstva, i Atila i njegov brat Bleda bili su obučeni u streljaštvu, borbi mačevima i, što je za Hune najvažnije, jahanju, piše Pun Kufer.

Huni su bili poznati po svojoj sposobnosti preciznog ispaljivanja strijela s konja tijekom bitke. Zanimljivo je da su oba brata govorila (i vjerojatno čitala) gotski i latinski, a također su stekli i diplomatsko obrazovanje.

Odnos s Rimskim Carstvom

Nakon smrti svojih ujaka, Bleda i Atila naslijedili su zajedničku kontrolu nad Hunskim Carstvom. Za razliku od svojih prethodnika, koji su vodili niz ratova protiv Rimskog Carstva, novi vladari sklopili su ugovor s carem u Carigradu.

Car Teodozije II. pristao je plaćati za održavanje mira između Huna i Rimljana. Međutim, samo nekoliko godina kasnije, Atila je nastavio neprijateljstva, tvrdeći da su Rimljani prekršili ugovor. Iskoristivši odsutnost rimskih pograničnih trupa poslanih u borbu protiv Vandala, Atila je prešao Dunav, napredujući duboko u carski teritorij.

Grad Naissus (današnji Niš), rodno mjesto cara Konstantina Velikog, srušen je i ostao u ruševinama stoljećima nakon toga. Još jednom, Teodozije je bio prisiljen tražiti mir, plaćajući Atili još veću novčanu svotu. Dok je Atila ratovao protiv Carigrada, njegovi odnosi sa Zapadnim Rimskim Carstvom bili su prijateljskiji. Zapravo, više od desetljeća Huni su bili bliski saveznici rimskog generala Flavija Aecija, koji je koristio je hunske jahače za suzbijanje prijetnji od unutarnjih pobuna i neprijateljskih germanskih plemena, poput Franaka, Vizigota i Burgunđana.

Bratova smrt

Ne zna se mnogo o vezi između Atile i njegovog brata Bleda. Čini se da su tolerirali jedan drugog zajednički vladajući Hunskim Carstvom više od desetljeća. Vodili su svoje ratnike u pohode na Sasanidsku Perziju i Rimsko Carstvo.

Detalji su nejasni, ali 445. godine Bleda je bio mrtav. Prema klasičnim izvorima, Bleda je vjerojatno postao žrtva bratove ambicije. Prisk, rimski povjesničar i diplomat koji je nekoliko puta posjetio hunski dvor, okrivio je Atilu za Bledinu smrt. Dvije godine nakon bratove misteriozne smrti, Atila je poveo još jedan napad na Istočno Rimsko Carstvo. Huni su jurišali kroz Balkan i stigli do Grčke sve dok ih carske snage nisu uspjele zaustaviti kod Termopila. 

Atilina smrt

Povlačenje iz Italije označilo je početak kraja. Godine 453., dok je planirao novi napad na Istočno Rimsko Carstvo i njegovog novog cara Marcijana, Atila je odlučio uzeti novu ženu. Zvala se Ildico i vjerojatno je bila germanska princeza, no, prve bračne noći dogodila se tragedija, te su ujutro zgroženi čuvari pronašli Atilu mrtvog, s uplakanom mladom ženom kraj njegova kreveta.

Neki su sugerirali kako je Ildico odgovorna za njegovu smrti ili da je postao žrtvom zavjere koju je skovao Marcijan; drugi su to odbacili kao čudnu nesreću ili upozoravajuću priču o opasnostima prekomjernog opijanja. Ipak, smatra se kako su Atiline žile u grlu, proširene godinama pijenja, popucale, te se tako legendarni Hun ugušio u vlastitoj krvi.

Ne zna se gdje je pokopan

Prema Prisku, nakon iznenadne smrti hunskog vođe uslijedio je dan tuge, gozbe i žaljenja. Atilino tijelo bilo je stavljeno u tri lijesa: unutrašnji prekriven zlatom, drugi srebrom, a treći željezom. Zlato i srebro simbolizirali su plijen koji je Atila oteo od Rimljana, dok je samo željezo podsjećalo na njegovu pobjedu u ratu.

Zatim, pod okriljem mraka, Atila je pokopan u tajnosti. Prema legendi, Huni su skrenuli rijeku, pokopali Atilu, a zatim pustili rijeku da teče svojim tokom. Ništa nije prepušteno slučaju. Oni koji su sudjelovali u pogrebu su ubijeni, a nije ostalo svjedoka gdje se nalazi grob. Atilina grobnica nikada nije pronađena i dan danas je ostala tajna.