Kako je srednjovjekovni Šibenik iz 'utvrde' prerastao u golemi teritorij - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 22.08.2015, 12:18h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Kako je srednjovjekovni Šibenik iz 'utvrde' prerastao u golemi teritorij


  Ilustracija/Delcampe.net Kako je srednjovjekovni Šibenik iz 'utvrde' prerastao u golemi teritorij
PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 22.08.2015, 12:06h

Pitate li se ponekad koliki je teritorij zauzimao srednjovjekovni Šibenik? Imaju li tadašnje granice šibenske komune bilo kakve veze s današnjim granicama Šibensko-kninske prema Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji? O tome u novoj tjednoj kolumni piše Ivo Glavaš.

 

Kako Šibenik nije bio značajno antičko, rimsko naselje svoj teritorij je stvarao u srednjem vijeku. U početku se Šibenik u povijesnim dokumentima naziva samo kastrum – utvrda. Jačanju Šibenika išlo je na ruku mletačko rušenje Biograda 1125. godine, kad su biogradske izbjeglice prešle u Šibenik te ga dodatno ojačale.

Međutim, prijelomni događaj u povijesti šibenske srednjovjekovne komune je dobivanje vlastite biskupije 1298. godine uz pomoć knezova Šubića Bribirskih kojima je trebalo jače središte na dalmatinskoj obali pod njihovim utjecajem. Tim činom Šibenik prestaje biti župa u okviru trogirske biskupije i od nekadašnjeg kastruma postaje civitas – grad. Šibenik svoj teritorij širi lukavo lavirajući između Zadra i Trogira, hrvatsko-ugarskih kraljeva i njihovih vazala hrvatskih velikaša Šubića Bribirskih i Nelipića Cetinskih te sve jače Venecije koja vreba slabljenje sviju navedenih kako bi zagospodarila Dalmacijom.

Dakle, jedina ideologija kojom su se tadašnji šibenčani rukovodili bila je korist za vlastiti grad pa su sukladno tome sklapana ili razvrgavana savezništva. U trenutku kad početkom 15. stoljeća Venecija definitivno od hrvatsko-ugarskih kraljeva preuzima cijelu Dalmaciju, Šibenik trajno sređuje sve granične sporove sa Zadrom oko otoka Murtera, Žirja i Arte te s Trogirom u zaleđu Rogoznice.

Granice šibenskog teritorija do kraja srednjeg vijeka (karta preuzeta iz knjige Josipa  Kolanovića, Šibenik u kasnome srednjem vijeku)

Sjeverne granice uređene su nakon sporazuma s knezom Ivanom Nelipićem Cetinskim 1434. godine koji ih je sve do tada ozbiljno vojnički ugrožavao. Granica je označena križevima uklesanim u kamenu kako je to bilo uobičajeno svuda u srednjem vijeku. Granica između Trogira i Šibenika oko Rogoznice i Stupina već 1333. godine označena je s 14 križeva. Te maksimalne granice šibenskog komunalnog teritorija uključuju otoke ispred Šibenika sa Žirjem pa idu prema zapadu gotovo uz sam otok Vrgadu, pa kroz Drage u sadašnjoj Zadarskoj županiji na Velim i Čistu Veliku sve do šibenskih mlinova na Skradinskom buku, zatim su dio Šibenika bili Goriš, Žitnić, Podumci, Unešić i Nevest da bi istočna granica bila na Blizni, južno od uvale Stupin i na rtu Ploča. Kako vidimo, dio granice Šibenika prema Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostao je i danas manje-više sličan.

Kolaps šibenskog teritorija počinje turskim provalama na područje mletačke Dalmacije posebno nakon pada Bosne 1463. godine kad je Šibenik sveden na uski obalni i otočni pojas. Stanovništvo definitivno napušta zaleđe Šibenika tijekom tzv. Drugog mletačko-turskog rata (1499. – 1502.). U prazni prostor šibenske zagore već tada doseljava se morlačko stanovništvo iz hercegovačkih katuna. Naziv naselja Mirlović Zagora dolazi od doseljenih pripadnika hercegovačkog morlačkog katuna Mirilovića. Šibenčani su preko venecijanskih predstavnika u Istanbulu stalno osporavali svojatanje svog teritorija od strane turskih podanika. Sultan im je 1533. godine čak priznao prava na teritorij pa je morlačko stanovništvo sklapalo ugovore sa šibenskim plemićima o zakupu zemlje. Međutim, mirovnim ugovorom Venecije i Turske 1576. godine zaleđe Šibenika potpada pod Kliški sandžakat.

Nakon definitivnog tjeranja Osmanlija krajem 17. stoljeća, šibenska komuna dobiva natrag svoj nekadašnji teritorij, ali su se odnosi posve promijenili naseljavanjem vlaškog stanovništva, nekadašnjih turskih podanika, u zaleđe Šibenika. Kako se mletačka vlast nosila s tim problemom tema je za neku drugu kolumnu.


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.