Siječanj: temperaturno "normalan", ponegdje i "topao"; te većinom "vrlo suh" i "suh"

Prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka diljem je Hrvatske bila barem malo viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ali unatoč ponegdje čak i rekordno toplih prvih 6 dana siječnja - ne i odviše - u većini krajeva od 0,1 °C do 1 °C, a u sjevernima i do 2 °C viša od prosjeka. Stoga će klimatološka ocjena biti uglavnom "normalno" te vjerojatno samo ponegdje "toplo"', piše Vakula za HRT. 

Ukupna siječanjska količina oborine posvuda je manja od klimatološkog srednjaka, zamjetnije na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije, ali i ponegdje u istočnoj Hrvatskoj i Podravini. U kišomjeru meteorološke postaje na Bilogori pokraj Pitomače izmjerili su samo 10 mm oborine, odnosno 10 litara kiše po četvornome metru, a u Osijeku još manje - samo 8 litara. 9 mm je izmjereno u Pazinu i Makarskoj, na splitskom Marjanu 7, a u Hvaru samo 3 litre po četvornome metru. Stoga će klimatološke ocjene biti većinom "vrlo suho" i "suho", a samo ponegdje "normalno", kao primjerice u dijelu središnje Hrvatske.

Prosinac - siječanj: višak topline, većinom manjak oborine

Srećom za mnoge,"kišan" i "normalan" prosinac djelomično je ublažio dosadašnji većinski manjak oborine ove zime, kojoj samo neko dugotrajnije hladno razdoblje u veljači može "oteti" ocjenu razmjerno tople. Naime, srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja u većini je krajeva od 0,5 °C do 2 °C viša od prosječne za ova dva zimska mjeseca. Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama šansa za hladnu veljaču je vrlo mala, ali naravno - postoji. Njezina je prevrtljiva ćud odavno znana, kao i nedovoljna pouzdanost prognoza za mjesec i više dana unaprijed.

Proljeće, ljeto...

Stoga se ne može jamčiti, ali se može s umjerenom do velikom vjerojatnosti prognozirati kako će i srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega proljeća i ljeta biti barem malo viša od prosječne. I pritom se, naravno, ne smije zaboraviti kako se ponekad ostvaruju i malo vjerojatne prognoze, posebice kod dugoročnog prognoziranja, kaže Vakula za  HRT.