Eurozastupnici su u siječnju velikom većinom usvojili izvješće Zovko (HDZ/EPP) o ulozi preventivnoj diplomaciji Europske unije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta. Naglasila je da među svim političkim grupacijama u Europskom parlamentu postoji svijest da EU treba više ulagati u rješavanje i još više u sprječavanje sukoba. 

"Ukoliko želimo od neke zemlje napraviti primjer za mir i stabilnost, to je onda Bosna i Hercegovina. Proces proširenja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju je ključ stabilnosti na zapadnom Balkanu. Morala bi prva ući", rekla je Zovko, dodavši da bi to bio najvidljiviji primjer ulaganja u preventivnu diplomaciju EU-a. 

Potpredsjednica Odbora EP-a za vanjske poslove (AFET) rekla je da Hrvatska diplomatskim akcijama pomaže susjednoj zemlji, poput zajedničkog posjeta premijera Andreja Plenkovića, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i nizozemskog premijera na odlasku Marka Ruttea Sarajevu, zato što "Bosna i Hercegovina nema jaku diplomaciju kao što ima Srbija ili neka druga zemlja na zapadnom Balkanu". 

"Treba doći jedan premijer da im pokaže kako se radi ta preventivna diplomacija zato što zna vrlo dobro što to znači za mir i sigurnost u trenutku kad mi niti imamo našu vojsku niti imamo koordiniranu proizvodnju naoružanja. Sve ono što se ne prevenira, na kraju se reflektira u migrantskim valovima u Europsku uniju", upozorila je Zovko, koja je i zamjenska članica Pododbora za sigurnost i obranu (SEDE).

Sarajevo se nada da će se odluka o otvaranju pristupnih pregovora donijeti na samitu Europskog vijeća 21. i 22. ožujka. 

"Retrogradne snage u Bosni i Hercegovini otežavaju postizanje sporazuma o provedbi izbornog zakona koji je ključ usuglašavanja svih uvjeta da bi se otvorili pregovori", smatra Zovko.

Diplomacija EU-a nije vidljiva, a izdvaja se puno sredstava

Ukrajina i Moldavija dobile su zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora u prosincu prošle godine, manje od dvije godine od podnošenja zahtjeva za ulazak u EU. Približavanje tih zemalja Uniji ubrzala je ruska agresija na Ukrajinu. Crna Gora i Srbija već godinama pregovaraju, a Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile prije dvije godine. BiH i Gruzija, kojoj je u prosincu odobren status kandidata, sada su jedini kandidati za članstvo u EU koji još nisu za pregovaračkim stolom, dok Bruxelles Kosovo i dalje smatra potencijalnim kandidatom.

Zovko ocjenjuje da se unatoč instrumentu NDICI (Globalna Europa) za razvojnu pomoć vrijednom 84 milijarde eura i izdvajanju 30 posto proračuna za Ujedinjene narode to "ne reflektira u vidljivosti EU-a ni u Aziji ni u Africi pa čak ni na zapadnom Balkanu" te da propaganda Rusije, Turske i trećih zemalja uzima danak "zbog naše birokratske sporosti i nevidljivosti".

"Imamo specijalne izaslanike u Sahelu, na južnom Kavkazu i na zapadnom Balkanu, ali to uopće nisu vidljive figure niti oni imaju mandat da igraju ulogu poput američkih diplomata mada Europa potroši puno više", rekla je izvjestiteljica EP-a za Azerbajdžan. 

Unatoč jedinstvenom stavu da EU treba biti odlučnija i vidljivija, vode se rasprave o načinu donošenja odluka. U izvješću o produbljenju integracije EU-a s obzirom na buduće proširenje usvojenom u veljači, Europski parlament se založio za širu primjenu glasanja kvalificiranom većinom u procesu proširenja Unije, ali Zovko i njezini kolege iz HDZ-a glasali su protiv.

Zovko drži da  potrebe da se ukine jednoglasnost i da su "Andrej Plenković i HDZ na apsolutno pravilnom stavu da se može postići zajednički stav u određenim pitanjima ako se saslušaju sve strane, razgovara sa svima i koordinira s diplomatima".

"Poznat je primjer iz bivše Jugoslavije kad je Bogić Bogićević bio na čelu BiH i kad im je nedostajao jedan glas da uvedu diktaturu. Ili što bi se dogodilo u Sjedinjenim Američkim Državama da sve ovisi o jednom čovjeku i jednom glasu. Ništa ne ovisi o jednom čovjeku i jednom glasu, već o Kongresu i Senatu. (...) Kad bi s novom strategijom za obranu, koordiniranom proizvodnjom naoružanja, bili ovisni o jednoj zemlji i jednoj volji, svi bismo nekad bili dovedeni u apsurdnu situaciju", rekla je Zovko. 

Jugoistočna Europa i BiH u središtu aktivnosti HDZ-ove eurozastupnice

Zovko je izvješće o preventivnoj diplomaciji pripremila na kraju svog mandata u EP-u u kojem se u okviru svoje uloge u AFET-u i u Izaslanstvu za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom bavila odnosima zemalja jugoistočne Europe s EU-om. Uz aktivnosti vezane uz područje jugoistočne Europe Zovko je sudjelovala u više misija EP-a u Aziji i afričkim zemljama, te Latinskoj Americi, Kanadi i SAD-u.

Kao izvjestiteljica u sjeni za izvješće o ulozi Europskog parlamenta i njegove parlamentarne diplomacije u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a, Zovko ističe da su eurozastupnici u svojstvu izvjestitelja za određene zemlje "najveći odvjetnici tih zemalja da dođe do njihove demokratizacije i da im se pomogne kroz putovanja članova AFET-a, osobne kontakte s oporbom i vladajućima i kroz nadzor izbora i poboljšanje izbornog procesa". 

"To je fokus parlamentarne diplomacije i mi smo to oruđe u rukama ili bismo trebali biti oruđe u rukama Europske službe za vanjsko djelovanje koja još nije dovoljno razvijena", rekla je Zovko.

Uz vanjsku politiku, Zovko je u aktualnom sazivu Europskog parlamenta potpredsjednica kluba pučana, zamjenska članica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) i bila je izvjestiteljica u sjeni ispred EPP-a za novi europski Bauhaus. 

Znatan dio svojih parlamentarnih aktivnosti posvećuje i odnosima s vjerskim zajednicama i njihovom položaju, posebice kršćana. Na euroizborima 2014. i 2019. Željana Zovko sudjelovala je kao kandidatkinja s lista HDZ-a a do ulaska u Europski parlament 2016. njena je politička i diplomatska karijera bila vezana uz BiH i HDZ BiH. Kao HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu politički se sukobljavala sa zagovornicima BiH kao građanske države zalažući se za BiH temeljenu na kostitutivnosti naroda.