U sklopu istraživanja na temu financijske pismenosti anketirano je više od 1000 ljudi iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije, Njemačke i Australije kojima je postavljen niz pitanja radi utvrđivanja njihova znanja o osnovnim financijskim pojmovima, kao što su kamatne stope, inflacija te rizici i povrati ulaganja.

“Rezultati istraživanja su pokazali da više od četvrtine ispitanika, odnosno njih 26 posto, ne posjeduje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih financijskih odluka, što ocjenjujemo kao “nisku razinu financijske pismenosti”, istaknuli su iz Allianza.

Istodobno je 60 posto ispitanika prosječno financijski pismeno, a samo 15 posto iskazuje visoku razinu financijske pismenosti.

Niska razina financijske pismenosti godišnje može koštati prosječno kućanstvo između 1750 eura u Španjolskoj do 4740 eura u SAD-u, Allianzov je izračun.

Kada je riječ o tome koliko bi veće znanje o financijama doprinijelo kućnom proračunu, na temelju financijske imovine prosječnog kućanstva, Allianz je izračunao kako osobe visoke razine financijske pismenosti mogu godišnje očekivati zaradu u rasponu od 1910 do 5000 eura.

Žene u prosjeku manje financijski pismene od muškaraca

U sklopu istraživanja sudionici su također iznijeli viđenje svoje financijske budućnosti. Sedam od deset ispitanika s različitih tržišta tako gospodarsku situaciju u svojoj zemlji smatra prilično lošom do veoma lošom, dok znatno manji postotak, 49 posto ispitanika prosječne financijske pismenosti, misli isto o vlastitoj ekonomskoj budućnosti.

U usporedbi s njima, otprilike deset posto iznimno financijski pismenih ispitanika veoma pozitivno doživljava vlastitu financijsku situaciju.

Na uzorku različitih ispitanih tržišta utvrđeno je da su žene u prosjeku manje financijski pismene od muškaraca – 30 posto žena u odnosu na 20 posto muškaraca, uz iznimku Njemačke kao jedine zemlje u kojoj su žene u prosjeku financijski pismenije od muškaraca.

Slična je situacija i među generacijama. Rezultati istraživanja pokazali su da se financijska znanja i vještine poboljšavaju tijekom godina, s time da je postotak pripadnika “baby boom” generacije koji posjeduju visoku razinu financijske pismenosti, 21 posto, veći no što je zajedno u “generacije Z”, šest posto, i “milenijalaca”, 11 posto.

“Niska razina financijske pismenosti može biti štetna, odnosno može vas skupo koštati tijekom duljeg razdoblja ulaganja, primjerice u slučaju štednje za mirovinu. No dobro je što donošenje pametnih financijskih odluka nije ‘nuklearna fizika’. Stjecanjem osnovnog znanja i vještina ljudi mogu svoju financijsku pismenost unaprijediti do prosječne razine i time uštedjeti mnogo više novca”, poručio je glavni ekonomist u Allianzu Ludovic Subran u izjavi koja se prenosi u priopćenju.

Viša ekonomistica u Allianzu i suautorica studije Patricia Pelayo Romero je napomenula da programi financijskog opismenjavanja uglavnom stavljaju naglasak na poboljšanje matematičke pismenosti, no da se financijska pismenost ne svodi samo na matematiku.

“Svako uspješno nastojanje da se poboljša financijska pismenost, osobito ako je usmjereno prema ženama i mladim ljudima, treba započeti jačanjem samopouzdanja”, ustvrdila je Pelayo Romero.