“Države imaju primarnu odgovornost za uklanjanje prepreka s kojima se transrodne osobe suočavaju u ostvarivanju svojih prava”, rekla je povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović objavljujući novo izvješće pod nazivom “Ljudska prava i rodni identitet i izražavanje”.

Unatoč sve većoj vidljivosti transrodnih osoba i značajnom napretku diljem Europe, postoje "šokantno visoke stope diskriminacije, nasilja i nesigurnosti koje takve osobe doživljavaju u svakodnevnom životu", rekla je Mijatović.

Među ključnim preporukama, vijeće poziva države da osiguraju transrodnim osobama "učinkovit pristup transspecifičnim zdravstvenim uslugama bez stigme" i bez podnošenja psihološke procjene.

Osim toga, rodni identitet i rodno izražavanje trebali bi biti izričito prepoznati "u zakonodavstvu protiv diskriminacije", navodi se u izvješću.

Transrodna osoba koja može vjerodostojno dokazati proganjanje zbog rodnog identiteta trebala bi dobiti status kao izbjeglica, prema Vijeću Europe. 

Postupci za pravno priznavanje spola trebali bi se provoditi puno brže i transparentnije te bi također trebali biti otvoreni za maloljetnike "uz dužno poštovanje djetetovih pogleda, zrelosti i najboljeg interesa, a idealno bez proizvoljnih dobnih ograničenja".

Svi ljudi bi trebali imati mogućnost korištenja sanitarnih čvorova "na dostojanstven i siguran način, u skladu sa svojim rodnim identitetom kada su oni rodno odvojeni", preporučuje se u izvješću.

Vijeće Europe osnovano je 1949. godine kako bi zaštitilo demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava u Europi. Neovisno je o Europskoj uniji i ima više članica od EU te uključuje gotovo sve europske države.