Čelnici 27 država članica donijeli su u četvrtak u Bruxellesu povijesnu odluku o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji i obećali europsku perspektivu Gruziji te kandidatski status kada riješi preostale kriterije.

Plenković je rekao da je dodjela kandidatskog statusa Ukrajini, za što se on zalagao od prvog dana, jedini logičan odabir u okolnostima u kojima se ta zemlja našla uslijed brutalne agresije Rusije.

“To je važna poruka solidarnosti i ukrajinskom vodstvu, a još više ukrajinskom narodu. Isto tako odluka o Moldaviji je veliko ohrabrenje za tu zemlju”, rekao je Plenković.

Također su usvojeni zaključci o zapadnom Balkanu, u kojima su dva paragrafa posvećena Bosni i Hercegovini. U tim zaključcima se prvi put navodi mogućnost da BiH dobije kandidatski status ako ispuni manji dio reformi od onih 14 prioriteta koje je Komisija postavila u svom mišljenju.

“Dogodila se velika tektonska promjena da su zemlje koje nisu imale tako jasnu europsku perspektivu, najednom prešle iz politike susjedstva u politiku proširenja”, rekao je novinarima Plenković nakon što su usuglašeni zaključci.

Plenković dodaje da se cijelo popodne vodila žustra rasprava o Bosni i Hercegovini u kojoj se borio za što bolji tekst zaključaka koji će BiH pomaknuti s mrtve točke u europskim integracijama.

"Bosna i Hercegovina šest i pol godina čeka na kandidatski status. Danas smo je objeručke gurnuli korak naprijed prema tom statusu”, istaknuo je Plenković.

“Europsko vijeće pozdravlja politički dogovor koji su 12. lipnja 2022. postigli čelnici Bosne i Hercegovine u Bruxellesu i koji je potreban za stabilnost i puno funkcioniranje zemlje kako bi odgovorila težnjama naroda. Poziva sve političke čelnike u BiH da brzo Ispune obećanja dana u dogovoru i hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu koja će omogućiti zemlji da odlučno napreduje na europskom putu u skladu s mišljenjem Komisije.

Europsko vijeće je spremno dodijeliti kandidatski status Bosni i Hercegovini i u tom cilju poziva Komisiju da bez odgode izvijesti Vijeće o provedbi 14 ključnih prioriteta postavljenih u mišljenju s posebnom pozornošću na one koji predstavljaju bitan set reformi kako bi  Europsko vijeće ponovno odlučivalo o o tom pitanju”, kaže se u dijelu zaključaka koji se odnosi na BiH.

Pod ključnim setom reformi  podrazumijeva se ustavna i izborna reforma, zakon o sudbenom vijeću, zakon o tužiteljskom vijeću, zakon o sukobu interesa te zakon o javnim nabavama.

Ako Bosna i Hercegovina donese te zakone i Europska komisija u svom izvješću o napretku koje se očekuje u listopadu povoljno to ocijeni, Europsko vijeće moglo bi u prosincu odlučivati o kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu.

 “Za nas je osobito važno da nama susjedna država u kojoj živi pola milijuna Hrvata ulovi korak sa zemljama u regiji i sada s Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom”, rekao je Plenković.

Dodao je da je Bosni i Hercegovini upućena poruka da hitno pristupi izmjenama izbornog zakona kako bi se i taj ključni preduvjet za izbore u listopadu mogao ispuniti na najbolji način.

“S obzirom na sve okolnosti i na činjenicu da je bilo puno zemalja koje su bile rezervirane prema BiH, ovo je danas veliki, pozitivan signal prema susjednoj zemlji, zahvaljujući zagovoru Hrvatske”, rekao je Plenković.