Svi moraju raditi do 67

Ne. Standardna dob za odlazak u mirovinu od 67 godina odnosi se samo na one rođene 1964. ili kasnije. Za one koji su rođeni prije tog datuma, dobna granica se postupno povećava sa 65 na 67 godina, piše Fenix Magazin.

Ako ste 45 godina uplaćivali u mirovinski fond, možete u mirovinu sa 63 godine bez ikakvih odbitaka

Nije sasvim točno. Tko je 45 godina uplaćivao doprinose u sustav mirovinskog osiguranja, ima pravo na starosnu mirovinu bez odbitka za osobe s posebno dugim godinama osiguranja, ali tek nakon navršene odgovarajuće starosne granice. Ovisno o godini u kojoj je osiguranik rođen, to je između 63. i 65. godine.

U 2012. godini počela se povećavati dobna granica za odlazak u mirovinu. Tijekom postupnog povećanja dobi za odlazak u mirovinu u zakonskom mirovinskom osiguranju (“mirovina sa 67 godina”), ove će se godine za još mjesec dana povećati dobne granice. Osiguranici koji su rođeni 1956. ili 1957. godine i za koje ne vrijede propisi o zaštiti tajnosti, standardnu dob za odlazak u mirovinu dostižu sa 65 godina i deset mjeseci ili sa 65 godina i jedanaest mjeseci.

Za sljedeće rodne skupine standardna dob za umirovljenje u početku se povećava za još jedan mjesec; Od 2024. godine dobna granica se podiže za po 2 mjeseca, počevši od onih rođenih 1959. godine. Za osiguranike rođene 1964. godine ili kasnije vrijedi standardna dob za odlazak u mirovinu od 67 godina.

Ako od posla ostvarujete dodatne prihode, mirovina će vam biti smanjena

Obično ne više. Do sada je onaj tko ranije ide u mirovinu i nešto dodatno zaradi morao paziti da ne prijeđe određene granice – inače bi mu mirovina bila smanjena. Ovo ograničenje dodatnog dohotka u potpunosti je ukinuto 2023. Ako odete u mirovinu sa 63 godine, sada uz mirovinu možete zarađivati koliko god želite. Uredba se odnosi na osobe koje odlaze u mirovinu s 35 godina staža doprinosa, ali još nisu dosegle standardnu dob za umirovljenje.

Tijekom posljednje dvije koronske godine granica dodatnih primanja za prijevremenu mirovinu bila je znatno viša nego prethodnih godina. Umjesto 6.300 eura prijevremeni umirovljenici mogli su zarađivati do 46.060 eura godišnje. Potpunim ukidanjem ograničenja dodatnih primanja zakonodavac se želi suzbiti manjak kvalificiranih radnika i učiniti prijelaz iz radnog vijeka u mirovinu fleksibilnijim. Dodatnog ograničenja primanja kada se dostigne redovna starosna mirovina nije bilo i nema.

No, ograničenje dohotka nije ukinuto za sve one koji primaju punu ili djelomičnu invalidsku mirovinu. No, za invalidske umirovljenike povećat će se granica dodatne zarade. Uz punu invalidsku mirovinu ona je ove godine podignuta s dosadašnjih 6.300 eura na 17.272,50 eura. Svima koji su samo djelomično invalidi mirovinsko osiguranje mora individualno izračunati granicu dodatnog dohotka. Do sada je, međutim, limit iznosio najmanje 15.989,40 eura godišnje. Ta je vrijednost porasla 2023. više nego dvostruko na 34.545 eura.

U slučaju prijevremenog umirovljenja, odbici prestaju kada se ostvari redovita starosna mirovina

Nažalost ne. Tko želi ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike ili starosnu mirovinu za teške invalide prije navršene redovne starosne dobi mora prihvatiti odbitak od 0,3 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja. Tko danas ima 55 godina, a želi u mirovinu sa 63 godine, mirovine se smanjuju za 14,4 posto. Međutim, ove odbitke mogu u cijelosti ili djelomično nadoknaditi osiguranici stariji od 50 godina, ako mogu dokazati najmanje 35 godina mirovinskog osiguranja kada planiraju otići u mirovinu, uključujući vrijeme čuvanja djece i školovanje, posebnim uplatama u mirovinski fond.

Međutim, prijevremena mirovina moguća je samo za one koji su skupili 35 godina osiguranja. Oni koji ne primaju mirovinu dok ne navrše standardnu starosnu mirovinu sa 65 ili 67 godina. Također treba imati na umu da će smanjenje mirovine trajati doživotno. Ne nestaje čim osiguranici navrše redovnu dob za odlazak u mirovinu. Postoje samo iznimke za osobe s teškim invaliditetom.

Ali ipak: ako imate minimalni staž osiguranja od 45 godina, ne morate nužno čekati da dostignete standardnu starosnu mirovinu da biste otišli u mirovinu bez odbitka. Ova skupina ljudi sebe naziva “posebno dugotrajnim osiguranicima”.

Za visinu mirovine posebno su važne posljednje godine uplate prije mirovine

Ne. Visina mirovine ne ovisi o uplatama u posljednjih nekoliko godina rada, već proizlazi iz cijelog staža osiguranja. Samo kada se najveća primanja ostvaruju u posljednjih nekoliko godina prije mirovine, ta vremena osiguravaju posebno visok porast mirovina.

Mirovina je automatska

Ne. Prvo morate podnijeti zahtjev za mirovinu. Važno je to učiniti na vrijeme. Zahtjev treba zaprimiti mirovinsko osiguranje tri mjeseca prije željenog datuma. Ako u tijeku osiguranja još ima nedorečenih trenutaka, bolje malo prije. Važno je znati: Zakonska mirovina može se podnijeti unatrag do tri mjeseca. Svatko tko kasni trpi financijske gubitke, jer isplata tada počinje kasnije i bez nadoplate.

Obrasci zahtjeva dostupni su u savjetovalištima ili općinskim upravama. Prijavu je moguće i zatražiti.

Ako se ne želite sami mučiti kroz brdo papira ili se želite unaprijed informirati, besplatnu pomoć možete dobiti u jednom od savjetovališta ili putem web stranice deutsche-Rentenversicherung.de. Termin možete zakazati na broj telefona 0800/10004800. Na razgovor je potrebno donijeti osobnu iskaznicu, porezni broj i podatke o zdravstvenom osiguranju.

Druga mogućnost su usluge besplatnog mirovinskog savjetnika. Pomaže razjasniti nedostatke i ispravno ispuniti zahtjev ili provjeriti postoji li mogućnost povećanja mirovine ili uopće njezinog osiguranja uplatom dobrovoljnih doprinosa.

Starosna mirovina supružnika uračunava se u vašu starosnu mirovinu

To nije istina. Starosna mirovina supružnika ne prebija se u vašu vlastitu mirovinu. Postoje samo iznimke u slučaju prava na mirovinu prema Zakonu o inozemnim mirovinama, piše Fenix Magazin.

Cijeli članak pročitajte ovdje.