Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u zagrebačkoj su Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici govorili o diplomaciji i geopolitičkom kontekstu u kojima se Hrvatska danas nalazi povodom Dana hrvatske diplomacije. 

Datum 7. lipnja odabran je zbog 879. kad je istog dana papa Ivan VII. blagoslovio kneza Branimira i hrvatski narod, priznajući mu zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom. 

Plenković se u svom govoru osvrnuo na početke hrvatske državnosti i ulozi koju je tu imala diplomacija, pa govorio o današnjici kad Hrvatska „ima sasvim drugačiji položaj i ulogu”. 

„Mi smo, slobodno mogu kazati, realizirali strateške nacionalne zadaće – imamo državu, institucije, postali smo članica onog zapadnog kruga za koje smo kao narod smatrali da mu pripadamo”. 

„Sada preostaje 'fine tuning' koji podrazumijeva članstvo u eurozoni koje će se realizirati 1. siječnja 2023.”,te članstvo u schengenu za koje je cilj isti taj datum, rekao je premijer pred bivšim, aktualnim i budućim hrvatskim diplomatima, stranim veleposlanicima, nizom ministara i drugih aktera političkog života. 

Kao „šlag na tortu” svih napora ostaje članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) čiji novi glavni tajnik „blagonaklono” gleda na Hrvatske ambicije, naglasio je Plenković, dodavši da se to „neće biti 1. siječnja, ali će biti u godinama pred nama”. 

Premijer je kazao da su se ruskom agresijom u Ukrajini u svijetu dogodile „tektonske globalne promjene” koje će se osjetiti na svim razinama, pa i u globalnoj ekonomiji. 

U takvim okolnostima u međunarodnoj zajednici „se pažljivo mjeri svaki potez, svaka riječ”, a Hrvatska u tom kontekstu mora „biti pouzdana zemlja”, naglasio je. 

„Najgore je kad imate državu o kojoj oni koji žele s nama surađivati ne znaju koji je njen stav”, rekao je Plenković. 

Važno je da „politika države bude što je moguće više jedinstvena, a ako nije, da se zna tko stoji iza temeljnih vrijednosti i nacionalnih interesa na način koji nas dovodi do rješenja, a ne do problema”, zaključio je premijer, istaknuvši kako je stav vlade već godinama nepromjenjiv i jasan, dok se drugi koriste konfliktnom retorikom koja seže i do vrijeđanja. 

Ministar Grlić Radman u svom se obraćanju prisjetio kako je 1997. kao šef kadrovske službe ministarstva došao na ideju obilježavanja Dana hrvatske diplomacije, predloživši to tadašnjem ministru Mati Graniću koji ga je savjetovao da predsjedniku Franji Tuđmanu predloži pet datuma, iako je zagovarao 7. lipnja, nakon čega je on odabrao upravo datum kad je Papa blagoslovio hrvatskog kneza.